Europske zemlje smanjuju radno vrijeme

Ovo su samo neki od primjera europskih zemalja koje se vode motom „rade manje, a naprave više".

Privatni život

Istraživanja pokazuju da su preopterećeni i nezadovoljni radnici manje produktivni, češće obolijevaju, zbog čega štetu trpe i poslodavci i država, a uz to dugo radno vrijeme nepovoljno utječe na ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, time i na mentalno zdravlje.

Razvijene zemlje svjesne su da su preopterećeni radnici zapravo šteta za kompanije i cijelo društvo, ali i činjenice da i tehnološki razvoj vodi ka kraćem tjednu. Već sada najkraću radni tjedan uz Francusku, imaju Nizozemska, Danska, Belgija, a u Švedskoj se radi na skraćivanju na 30 sati. U švedskim firmama u kojima je uvedena 30-satna radni tjedan, radnicima nisu smanjivane plaće.

Što se tiče psihološkog aspekta, on tvrdi da, ako je kraće radno vrijeme, radnik ima veću motivaciju i opravdanost da uloži malo više napora kako vi završio sve obveze.

Slobodan čovjek

- Kad završi, ostatak dana može provesti kako njemu najviše odgovara, s obitelji, odmaranjem uz TV, nekom aktivnošću ili privatnom biznisu. Tada je čovjek slobodan i zbog toga vrijedi uložiti malo više napora - kazao je Novaković, za Dnevni avaz.

U BiH, radnici rade minimalno osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno. Prema Eurofoundu, radnici najviše u prosjeku rade u Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumunjskoj, Kosovu i Hrvatskoj. BiH se nije našla na ovoj listi.

Kroničan umor

Istraživanje objavljeno u „Melbourne Institute Worker Paper" pokazalo je da bi 25 sati tjedno bilo optimalno radno vrijeme za kvalitetno fizičko i mentalno funkcioniranje zaposlenih u dobi između 40 i 50 godina.

Kod radnika čiji tjedan ima između 50 i 55 radnih sati dolazi do kroničnog umora i pada koncentracije, a to se posebno primjećuje kod osoba starijih od 50 godina.

PRIJE GODINU novozelandska kompanija „Perpetual Guardian" prešla je na četverodnevnu radni tjedan. Ovo se pokazalo toliko uspješnim da su eksperiment pretvorili u stalnu praksu.