Sveta Terezija Benedikta od Križa – Edith Stein

09.08.2018

9. kolovoza, na dan njezine mučeničke smrti, Crkva časti svetu Tereziju Benediktu od Križa, Židovku i doktoricu filozofije Edith Stein, koja je prešla na katoličanstvo i postala karmelićanka.

U vrijeme nacističkih progona odvedena je u zloglasni logor Auschwitz i ondje ugušena plinom.
Edith Stein je rođena u poljskom gradu Wroclavu (tada Breslau) 12. listopada 1891. god. kao najmlađe od jedanaestero djece u židovskoj obitelji Siegfrieda i Auguste Stein. Četvero njihove djece umrlo je ubrzo nakon rođenja, a prije no što će Edith napuniti dvije godine, iznenada joj je umro i otac, pa je brigu za obitelj preuzela njezina majka.

Iako se njezina majka, pobožna Židovka, trudila prenijeti vjeru na svu svoju djecu, pa tako i na Edith, ona će ipak tražiti nekakve svoje životne putove, koji nisu išli u tom smjeru, nego su bili utemeljeni u filozofskim promišljanjima zatvorenima prema religijskoj transcendenciji, pa će s petnaest godina potpuno odbaciti vjeru i postati deklarirana ateistkinja.

Svoj je studij započela u rodnom Wroclavu, gdje je studirala pedagogiju, a kasnije, oduševljena učenjem tada jednog od najvećih živućih filozofa - Edmunda Husserla, odlazi u njemački Göttingen, gdje je on predavao, te je upravo kod njega doktorirala i postala njegova asistentica.

S Husserlom ju je upoznao njezin prijatelj Adolf Reinach, što će kasnije odigrati veoma značajnu ulogu u njezinu životu. Naime, Reinach je 1917. god. poginuo, a kad se Edith susrela s njegovom udovicom, osjetila je kako ona posjeduje posebnu snagu i vjeru u uskrslog Krista, unatoč životnoj patnji, te se i kod buduće svetice počeo polako lomiti ateistički stav.

Trenutak obraćenja dogodio se 1921. god., kada je bila u posjetu svojim prijateljima, bračnom paru Conrad-Martius u gradu Bergzabernu, te je iz njihove kućne biblioteke nasumce uzela knjigu Život svete Terezije Avilske, a kad ju je počela čitati, nije se mogla odvojiti od nje, nego ju je pročitala za jednu noć. Tada je shvatila svu ljepotu katoličanstva i već sutradan je nabavila Katekizam i Mali misal, te počela intenzivno proučavati drugu katoličku literaturu. Sljedeće je godine - u siječnju 1922., krštena, a tada je imala 31 godinu.

Uskoro je zaželjela postati bosonoga karmelićanka, ali joj je njezin duhovnik savjetovao da svoje bogato znanje iskoristi za znanstveni rad približavanja filozofije i teologije, te da se u tom smislu posveti poučavanju. Radila je kao profesorica u ženskoj dominikanskoj školi u Speyeru, a kasnije na Institutu za znanstvenu pedagogiju u Münsteru.

14. listopada 1933. god. ušla je karmelićanski samostan u Kölnu, a 15. travnja 1934. god. postaje redovnica i uzima redovničko ime Terezija Benedikta od Križa. Četiri godine kasnije polaže doživotne zavjete. Uz molitvu, pokoru i obavljanje svakodnevnih zaduženja, bavi se i znanstvenim radom, piše članke i knjige, te prevodi.

Nacizam je do tada već dobrano razgranat, pa i njezin život - kao Židovke i kao katolkinje - dolazi u opasnost. Naime, iako su se u početku štedjeli oni Židovi koji su prešli na kršćanstvo, sada se i oni počinju progoniti, a uz to se javlja sve veća mržnja na Katoličku Crkvu, jer je papa Pio XI. 14. ožujka 1937. god. objavio svoju encikliku Mit brennender Sorge, u kojoj osuđuje nacionalsocijalizam. Zato s. Benedikta odlazi u nizozemski grad Echt i u tamošnjem karmelu, zajedno sa svojom sestrom Rozom, nastavlja svoj redovnički život. U međuvremenu su njezin brat Pavao i sestra Frieda odvedeni u logor, majka im je umrla, a ostala su braća i sestre izbjegli u Ameriku.

Kada su u srpnju 1942. god. nizozemski biskupi javno osudili nacizam i progon Židova, dolazi do odmazde, te su svi katolički Židovi progonjeni i odvedeni u logor. Tako su i Edith i njezina sestra Roza 2. kolovoza deportirane najprije u logor Westerbork, a potom u Auschwitz, gdje su sedam dana poslije - 9. kolovoza 1942. god. - ubijene u plinskoj komori.

Dvadeset godina nakon njezine smrti pokrenut je postupak beatifikacije, a blaženom ju je proglasio papa Ivan Pavao II. 1987. god., te svetom 1998. Isti ju je papa 1. listopada 1999. god. proglasio suzaštitnicom Europe.

loading...