Predstavljen zbornik "Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja"

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Glas Koncila na kraju prvoga dana 56. teološko-pastoralnog tjedna, 26. siječnja, u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati priredili su predstavljanje spomenara-zbornika Colloquium academicum "Blaženi Alojzije Stepinac - katolički uzor čovjekoljublja".

Riječ je o prilozima proizašlima iz istoimenog skupa koji je u organizaciji KBF-a održan 4. studenoga 2015. u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U akademskom razgovoru o bl. Alojziju Stepincu sudjelovali su istaknuti članovi hrvatske akademske, znanstvene i kulturne zajednice.

Prvi predstavljač dekan KBF-a u Zagrebu i priređivač zbornika prof. dr. Tonči Matulić zahvalio je svima koji su pridonijeli zborniku, rekavši da je od početka potporu dao veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je autor pozdravne riječi. Važno je naglasiti da je KBF tim kolokvijem sa svojom prisutnošću u javnom sveučilištu, u prostoru javne znanosti, visokoga obrazovanja i odgoja, pokušao pokazati kako bl. Alojzije Stepinac "kao znak osporavan, znak propitkivan" ima moć i sposobnost okupljanja eminentnih ljudi iz akademije, odnosno svijeta visokog obrazovanja i znanosti, i nekih od naših najvažnijih kulturnih i znanstvenih institucija, rekao je dr. Matulić, te imenom i prezimenom i službom oslovio sudionike navedenoga skupa, od kojih su mnogi nazočili predstavljanju.

Također je naglasio kako je trpljenje i žrtva bl. Alojzija Stepinca "naše trpljenje i naša žrtva". Bl. Alojzije Stepinac nije nešto nama izvanjsko, nije nešto što se nama pridodaje, nego je onaj s kojim smo zajedno trpjeli i u našim roditeljima, djedovima i bakama. Njegovo ime bio je znak osporavan, znak često puta i našega poniženja. Dekan Matulić posebno je istaknuo znakovitost da "možemo danas kroz bl. Alojzija Stepinca njegovo trpljenje i njegovu žrtvu i život, pokazati da se možemo zajedno okupljati, i to učene glave, i to glave koje među nama slove, koje su svojim ne samo znanstvenim i kulturnim dostignućima, nego i po svojim znanstvenim i kulturnim odgovornostima koje nose u hrvatskom društvu, da se možemo zajedno okupiti i promatrati život i djelo, trpljenje i žrtvu bl. Alojzija Stepinca kao nešto pozitivno".

Pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve KBF-a prof. dr. Stjepan Baloban govorio je o povodu samoga skupa iz kojega je proizašlo ovo izdanje. Podsjetio je na datosti vezane uz sam tijek od beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca 1998. godine, te istaknuo kako je od tada do 2014. kada je Kongregacija za proglašenje svetih donijela konačnu pozitivnu odluku o svetosti blaženoga Alojzija Stepinca, prošlo dugih 16 godina. Iskreno govoreći, kao vjernici nadali smo se da će se proglašenje svetim dogoditi i prije toga. No, stroga i pravedna Kongregacija za proglašenje svetih je prema svojim propisima vršila svoj posao i uspješno ga završila. I tada se dogodilo ono što - ne samo da nismo očekivali - nego smo bili uvjereni da se ne može dogoditi. Zašto? U autonomni proces proglašenja svetih u Katoličkoj Crkvi uključila se Srpska pravoslavna Crkva i to ne ponajprije iz vjerskih motiva nego iz dobro poznatih sasvim drugih motiva, za koje smo mislili da su stvar prošlosti, barem što se tiče pravoslavnih kršćana, vjernika i jasno predstavnika Crkve. Nažalost, u crkveni proces se uključila i država Srbija, a do sada se država Hrvatska "držala po strani". Opet jedno veliko Zašto? Kako će dugo ostati po strani, upitao je dr. Baloban, te naglasio da što vrijeme dalje odmiče to je sve više pitanja koja se rađaju iz jednoga pitanja: Kako je takvo nešto moguće u ovom današnjem vremenu, u crkvenim ali i u društvenim okolnostima? U tom je kontekstu Baloban podsjetio kako je blagopokojni Alojzije Stepinac ušao u život Hrvata katolika usprkos komunističkih vlasti i zabrana. On je postao zaštitni znak naše vjere i nacionalne povijesti. Zašto sve ovo gorim? Ne zbog nostalgije. Govorim jer želim ukazati na to da je proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca bitno za vjeru - kako onu osobnu tako, još više, onu u javnom životu Hrvata katolika. Njegovo proglašenje svetim - sada - nažalost više nije samo vjersko pitanje! Ako je to tako, onda moraju svi - kako vjerski službenici tako i državni službenici - učiniti sve ono što je u njihovoj moći da se zapreke uklone i proglašenje svetim što prije dogodi. Uvjeren sam da bez obzira na "mišljenje koje se u crkvenim krugovima sve više širi", tj. da sve, baš sve, ovisi o jednom čovjeku, svaki mora učinit svoj nezamjenjivi dio. Tek tada, ako smo sve učinili, moći ćemo mirno pred svojom savješću ali i pred hrvatskim vjernicima i cijelim narodom stati i reći: učinili smo sve što je bilo u našoj moći, rekao je dr. Baloban, te podsjetio kako je u tom kontekstu kardinal Bozanić na otvaranju TPT-a bio otvoren, jasan i hrabar, na tragu svojih prethodnika na stolici zagrebačkih nadbiskupa. Uzmite u ruke ovu knjigu - spomenar. Možda će vas čitanje potaknuti da i vi uobličite svoje svjedočanstvo svetosti blaženoga Alojzija Stepinca. Što god se u nadolazećim mjesecima, ne daj Bože i godinama, bude događalo u svezi Mješovite komisije, za hrvatski puk s njegovim pastirima Alojzije Stepinac će biti svetac kao što je to i sada; svetac kako za običnoga čovjeka, vjernika tako i za intelektualce kako to proizlazi iz ove knjige - spomenara, zaključio je dr. Baloban.

Posljednji predstavljač bio je pročelnik Katedre za dogmatsko bogoslovlje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Ante Mateljan. Zadovoljstvo mi je, vjerujem kao i svima vama, uzeti u ruke jednu ovakvu publikaciju, krasno uređenu i s još ljepšim sadržajem: svjedočanstvima i razmišljanjima o čovjekoljublju bl. Alojzija kao ogledalu njegove vjerničke, kršćanske i pastirske dosljednosti. Tim više što su te refleksije javno očitovane u trenutku ponovne "hajke" na bl. Alojzija, kao i nesnalaženja da se na službenoj razini jasno i argumentirano odgovori na te, najčešće veoma tendenciozne, neutemeljene i zlonamjerne prigovore, kojima se očito želi zapriječiti službenu kanonizaciju, rekao je Mateljan, te dao kraći osvrt na sadržaj, tj. prikaz svakog pojedinog priloga. Na kraju je istaknuo kako sam akademski kolokvij ne bi bio potpun bez konkretnih dokumenata koji se nalaze u prilogu. Tako pod naslovom "Čovjekoljublje u porukama bl. Alojzija Stepinca" zbornik donosi dvadeset Stepinčevih tekstova izgovorenih ili napisanih između 1938. i 1946., čemu je dodano i "Nekoliko svjedočanstava Židova i Srba o čovjekoljublju bl. Alojzija Stepinca", koja se također nalaze u knjizi mons. Jurja Batelje kojom odgovara na Rivellijeve optužbe na račun bl. Alojzija. Tu je i fotogalerija, koja predočava sam akademski kolokvij. Dr. Mateljan izlaganje je zaključio završnim stihovima iz oratorija "Slobodan u istini", za koji je izrazio nadu da će biti izveden o skorašnjem proglašenju kardinala Stepinca svetim.

Završnu riječ uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uz kojega su predstavljanju bili i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, te više biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kardinal Bozanić još jednom zahvalio je svim sudionicima akademskog kolokvija, organizatorima skupa, te priređivačima knjige. Bl. Alojzije Stepinac je nutarnja, duhovna vertikala hrvatskoga nacionalnog bića. To je ono što stalno iznova doživljavamo, što svjedočimo. Dovoljno je ući u zagrebačku katedralu i doći do njegova groba: to se vidi i osjeća. On je ušao u naše nacionalno biće. On je onaj koji nas okuplja, povezuje. Za nas njegova svetost nije upitna, njegova svetost živi u našim srcima. Njemu se ne može nauditi, ali osjećamo da kad se pokušava s druge nešto osporiti, da nije to u prvom redu napad na njega. To je strah od njega, a napad na nas. Napad na Stepinca je napad na hrvatsko. Neka sve ovo probudi još nešto više u nama, u našem nacionalnom biću, rekao je kardinal Bozanić, a svoje obraćanje zaključio parafrazirajući riječi Svetog pisma "Vidjet će koga su pokušali osporiti".
Voditeljica programa predstavljanja bila je dr. Andrea Filić.

hrsvijet.net