Pedeseta obljetnica smrti Alojzija Stepinca

Katolička crkva u hrvatskom narodu ovih dana obilježava 50. obljetnicu smrti blaženika i mučenika Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala.

Kardinala Stepinca papa Ivan Pavao II proglasio je blaženim u listopadu 1998., pred više od pola milijuna vjernika u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Spomendan njegove smrti slavi se 10. veljače na dan preminuća.

Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću kraj Krašića 8. svibnja 1898., a umro u Krašiću 10. veljače 1960. Na 50. obljetnicu njegove smrti, u srijedu, 10. veljače, svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali u kojoj se nalazi kardinalov grob, predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Istoga dana prije podne u Stepinčevom rodnom Krašiću u Župnoj crkvi svečanu euharistiju predvodit će nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

"U tebe se gospodine uzdam"

Alojzije Stepinac teologiju je studirao na Gregorijani u Rimu gdje je zaređen za svećenika 1930. Godine 1934. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, s biskupskim geslom "U Tebe se Gospodine uzdam" što mu je bio orijentir cijeli život. Godine 1937. imenovan je nadbiskupom i metropolitom, naslijedivši tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Kao nadbiskup u predratno doba Stepinac se istaknuo u osnivanju novih župa u Zagrebačkoj nadbiskupiji, gradeći mnoge crkve i potičući djelovanje raznih katoličkih udruga poput Caritasa, katoličke akcije i drugih.

Po raspadu stare Jugoslavije u ratnim prilikama tadašnji zagrebački nadbiskup pozdravio je proglašenje hrvatske države 1941., ali se zbog počinjenih nedjela i diskriminacijskih zakona vrlo brzo distancirao od ustaškog režima, štiteći Židove, Srbe, Rome, ali i Hrvate i sve druge ugrožene. Ustaške vlasti dvaput su pokušale atentant na kardinala Stepinca.

Također Stepinac je javno ustao protiv nacional-socijalističke i komunističke ideologije razobličavajući strahote Drugog svjetskog rata.

Po završetku rata i uspostavi komunističke Jugoslavije 1945. odbio je prijedlog Josipa Broza Tita o odvajanju Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice, te je tražio od komunističkih vlasti prekid progona i osvete nad ideološkim protivnicima komunizma.

Lažno optužen za suradnju s ustaškim režimom

Kardinala Stepinca jugo-komunističke vlasti uhitile su 1946., i na politički montiranom procesu u Zagrebu lažno je optužen za suradnju s ustaškim režimom te je osuđen na 16 godina strogog zatvora. Zatočen je u Lepoglavi, a pod pritiskom svjetske javnosti pušten je iz zatvora 1951. u kućni pritvor u Župni dvor u Krašiću, gdje je boravio sve do smrti 10. veljače 1960.

Papa Pio XII. imenovao je Alojzija Stepinca kardinalom 1952., što je dovelo do dodatnog sukoba s jugo-komunističkom vlasti, koja se željela riješiti Stepinca te mu je nudila da napusti Hrvatsku, ali je Stepinac to odbio. Vrijeme provedeno u internaciji u Krašiću proveo je u pisanju i prevođenju knjiga.

Alojzije Stepinac

Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić za kardinala Stepinca je naglašavao kako je svoju pastirsku dužnost obavljao apostolskom revnošću, rodoljubnom vjernošću i vjerničkom hrabrošću sljedeći upute apostola Pavla biskupu Timoteju: "Propovjedaj Riječ, uporan budi - bilo to zgodno ili nezgodno - uvjeravaj, prijeti, zapovjedaj sa svojom strpljivošću i poukom!"

Stepinčeva je riječ bila ohrabrenje i utjeha onima koji pate, pozivao je na obraćenje grješnike, dozivao je one koji lutaju i korio one koji čine zlo drugima. Sve su njegove propovijedi bile protkane riječju Božjom, tvrdnjama iz Svetog pisma, protkane povijesnim događajima, primjerima iz života, uzorima i porukama svetaca. U njima se nalazi teološka analiza povijesnih događaja i otkriva se misterij Božje prisutnosti u povijesti, zapisao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Kustić: Čudesan pad boljševičke strahovlade

Veličanstvenim pogrebom kardinala Stepinca i neprekidnim molitvama na njegovu grobu u zagrebačkoj katedrali tijekom minulih desetljeća, hrvatski je narod pokazao kako su osuda i progon bili nepravedni, a kardinala je smatrao svecem.

Papa Ivan XXIII. izrekao je u Rimu znameniti govor na dan njegove smrti. Papa je podsjetio kako je kardinal Stepinac - "da je htio od slobodna i ponosna čovjeka postati slijepo poslušnim slugom marksizma - mogao postati tobože veliki predstavnik svoga naroda. On to nije htio i zato je morao pasti".

Hrvatski publicist i teolog Živko Kustić svojedobno je napisao kako je Stepinčev narod, zajedno sa svim narodima koji su živjeli u komunizmu, doživio i čudesni pad boljševičke strahovlade. Nakon davnih rimskih progonstava, najveći povijesni sukob Crkve i kršćanstva s bezbožnim boljševizmom završio je pobjedom Kristova križa. Crkva pobjednica slavi svete svjedoke vjere - osobito petoricu najistaknutijih koji su bili žrtve namještenih staljinističkih procesa - poljskog kardinala Wiszinskog, češkog kardinala Berana, mađarskog Mindszentija, ukrajinskog Slypija i hrvatskog kardinala blaženika zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, zapisao je Kustić.

Svake godine obljetnica Stepinčeva spomendana, 10. veljače, obilježava se diljem Hrvatske, a osobito je svečano u njegovu rodnom Krašiću i zagrebačkoj katedrali.

javno.com