Papina poruka: Pobijedimo ravnodušnost u srcu i poboljšajmo stvarnost oko nas
Unatoč terorizmu i oružanim sukobima, razloga za nadu ima, a Papa ih vidi u nedavnim međunarodnim događajima, primjerice Pariškom sporazumu o klimi te u programu Organizacije ujedinjenih naroda 2030 za održivi razvoj, koji su u skladu s ponašanjem Crkve u posljednjih pedeset godina, otvorene dijalogu, solidarnosti i milosrđu.
Stvarne su prijetnje miru, a uglavnom proizlaze iz ravnodušnosti prema bližnjemu i prema stvorenome. To je ponašanje toliko uvriježeno da ga Papa naziva „globalizacijom ravnodušnosti"; zlo je dakle poteklo iz čovječje ravnodušnosti prema Bogu. Iz raskida povlaštenoga odnosa s Bogom proizlaze društvena zla koja Papa vrlo često osuđuje: korupcija, uništavanje okoliša, pomanjkanje suosjećanja s drugima.
Papa ističe da put borbe protiv globalizacije ravnodušnosti polazi od dubokoga obraćenja ljudskoga srca, koje nam omogućuje da se po Božjoj milosti iznova istinskom solidarnošću otvorimo drugima. A uzori solidarnosti, na koje Papa misli, zahtijevaju neumorno zauzimanje, koje je kadro ostvariti istinsku kulturu milosrđa. Obitelji, odgojitelji i obavijesni djelatnici imaju promicati vrijednosti slobode, uzajamnoga poštovanja i solidarnosti, podsjetio je Sveti Otac.
Upravo u tom kontekstu Papa podsjeća na negativan primjer obavijesnih djelatnika koju bezobzirno pribavljaju i šire informacije. A ipak, društvo obiluje primjerima solidarnoga i milosrdnog djelovanja; to su organizacije za ljudska prava, karitativne udruge, te stvarnosti koje pritječu u pomoć seliocima u teškoći. Njihove su akcije, veli Papa, prava djela tjelesnoga i duhovnoga milosrđa. Papa zahvaljuje svima koji su u Crkvi prihvatili njegov apel da ugoste izbjegličke obitelji.
Jubilej milosrđa je prigoda za razmišljanje o ravnodušnosti u vlastitom srcu kako bismo je pobijedili i tako poboljšali stvarnost oko nas. Papa zaključuje poruku podsjećajući na osobe u teškoćama, zazivajući kraj smrtne kazne i pomilovanje. Državnim čelnicima upućuje apel, povjeravajući ga Marijinu zagovoru, da odbace rat, da siromašnijim zemljama oproste dugove, da usvoje politike suradnje koje neće zadirati u pravo onih koji se imaju roditi.