Papa bi mogao posjetiti Imotski ili Metković

...proširio se “brzinom Duha Svetoga” među vjerničkim, kao i nevjerničkim dušama diljem Lijepe naše. Kalendar Papinih posjeta za 2011. je upravo u pripremi i kada bude gotov, sigurno ćemo znati odluku.   No, do sada se u medijima u vezi s posjetom Pape uglavnom raspravljalo o jednom prostom, ali praktičnom pitanju - koliko će “materijalnoga iz proračuna” biti potrošeno na “duhovno putovanje”? Izneseni su mnogi duhoviti i grešni iznosi.


Vjerska karta

Zato ćemo se ovaj put pozabaviti jednim drugim pitanjem, a to je – koja bi mjesta papa Benedikt XVI. mogao posjetiti i tako ih zauvijek obilježiti na vjerskoj karti Hrvatske? Držeći kako neće posjetiti ista mjesta koja je obišao njegov prethodnik Ivan Pavao II. u posjetima od vremena samostalnosti Hrvatske, počnimo sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom.

Budući da veliki broj svećeničkih duša dolazi upravo s imotskog i neretvanskog područja, te da oni ujedno zauzimaju i najutjecajnije službe u nadbiskupiji, a Papa još nije zašao dublje u Dalmaciju, odredište bi moglo biti Imotski ili Metković. Nadalje, hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk mogao bi biti ugodno iznenađen ako mu tijekom posjeta u jedan od porata uplovi Jadrolinijin trajekt s Petrovim nasljednikom!

Naime, kako su otoci bili zaobiđeni u dosadašnjim posjetima (osim kada je 2003. Ivan Pavao II. sletio na otok Krk, odakle su obiteljski korijeni kardinala Josipa Bozanića, kao i karizmatika Zlatka Sudca), a Benedikt XVI. velike nade, kao i riječi ohrabrenja, upućuje upravo mladima – kojeg li prikladnijeg mjesta nego turističke destinacije poznate tisućama mladih iz cijelog svijeta zbog razularenih provoda. Da, pogađate, “kompas Svete Stolice” pokazuje prema Hvaru na Hvaru. Zanimljivo je kako se Ivan Pavao II. katamaranom “Judita” uputio u Rijeku s otoka Krka, a to je bilo prvo putovanje brodom na njegovim hodočašćima.

S najsunčanijeg otoka, pogled nam se pruža u smjeru sljedećeg odredišta, i to - preko granice. Naime, kako je tijekom drugog i trećeg posjeta pokojni poljski papa posjetio Marijina svetišta – Trsat i Mariju Bistricu, njemački papa bi mogao do svetišta zbog kojega je Vatikan osnovao i Međunarodnu istražnu komisiju. Dakako, riječ je Međugorju, pa iako se ne zna kada će komisija iznijeti svoj stav Kongregaciji za nauk vjere, koja donosi konačnu odluku, možemo spekulirati pa kazati kako bi i sam Papa želio osobno doći i pomoliti se na tome mjestu, kao i tisuće vjernika do sada.

Crkva mučenika
Sljedeće odredište moglo bi biti mjesto koje gospićko-senjski biskup Mile Bogović naziva “memorijalnim obilježjem hrvatskog nacionalnog karaktera”, a koje je bilo u središtu brojnih medijskih napisa i kritika. Riječ je o Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini, koja je blagoslovljena u rujnu ove godine, u nazočnosti više od 12 tisuća hodočasnika, desetak biskupa, kao i dviju stotina svećenika.

Što se tiče istoka Hrvatske, nezaobilaznim nam se čini Vukovar, kao mjesto odakle bi se mogla odaslati snažna poruka iskrenog opraštanja i molitve, toliko potrebnih tom području.  U kraćim posjetama Papa bi mogao blagosloviti i kraljevski grad Knin, gdje bi moglo doći do ekumenskog susreta s dalmatinskim episkopom Fotijem, te grad Varaždin ili Čakovec, zbog blizine s europskom granicom u trenutku pregovora Hrvatske s EU-om, a odakle bi Benedikt XVI. ujedno mogao poslati poruku bruxelleskim krojačima politike i europskog ustava bez Boga.

Saša Horvat | Slobodna Dalmacija