Katolici danas obilježavaju Veliki petak, dan Isusove muke i smrti

put križa, Molitva za Sinodu, uzdol, U sjeni Križa, memorijalni centar za poginule, mjesni župnik vlč. Miljenko Džalto, katolička crkva, vjera, čovjek i vjera, praznovjerje , crna magija, sotona, vjera, čovjek i vjera, molitva, UDVDR-a, Sveta misa, Ivovik -Borova glava, evanđelje, naviještanje evanđelja, religija, vjera, molitva, Papa Franjo I., Papa Franjo mladima, Sveti Otac, molitva, Isus, priznaje Isusa Krista, Mojsije i Ilija , iz Evanđelja, evanđelje, vjera, religija, Isus, Godina Milosrđa, korizma, biblija, Blagovijest, Gospodinovo, Svi sveti, blagdan svi sveti, veliki petak, Uskrs, veliki petak, katica kiš
Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.

Katolička crkva od vjernika danas traži post, za osobe od 18 do 60 godina te nemrs za osobe od napunjenih 14 godina, a znači da se danas ne jedu mesni proizvodi i jede se samo jedan obrok u danu do sitosti.

Današnji obred Velikog petka razvio se od onoga koji su već u IV stoljeću uveli kršćani Jeruzalema nakon što je carica Helena god. 320. pronašla zagubljenu relikviju križa Kristova.

Postoje podaci da su kršćani na Veliki petak strogo postili u znak žalosti za raspetim Kristom.

Bogoslužje ovog dana sastoji se od službe riječi sa središtem u muci Isusovoj po Ivanu, zatim od klanjanja križu i od pričesti hostijama koje su posvećene dan ranije. Na Veliki petak i Veliku subotu ne slavi se misa, jer u ta dva dana "Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajući njegovu muku i smrt i uzdržava se od misne žrtve" (Misal, 200).

Ni na Veliki petak Crkva ne razdvaja otajstvo križa od uskrsnuća.

Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: "Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!". Na to narod odgovara: "Dođite, poklonimo se!"