FOTO/VIDEO  Zukan Helez: Činjenica je da su Hrvati Bugojna protjerani, te da su doživjeli kalvariju i za to krivci trebaju odgovarati

U odnosu na njegove prethodne istupe u medijima, ovaj puta Helez nije negirao zločine u Bugojnu, ali nije ni rekao tko je te zločine učinio. Po starom dobrom receptu Helez je išao na tezu da su svi podjednako krivi, te da za zločine "netko" mora odgovarati. Na pitanje o konc logorima za Hrvate on je rekao: "Činjenica je da su ljudi bili zatvoreni, a kako će se ta mjesta nazvati logor ili zatvor to nije važno. Nije puno bolje bilo ni građanima Bugojna u svojim stanovima u kojima nisu imali struje i vode".

Ovaj puta je priznao da su Hrvati iz Bugojna protjerani riječima: "Činjenica je da su Hrvati Bugojna protjerani, te da su doživjeli kalvariju i za to krivci trebaju odgovarati“. Naravno tko su ti krivci nije rekao, iako je dobro upoznat sa događajima u to vrijeme.

Na pitanje o zločinima u njegovom selu nad Hrvatima rekao je: "Ja nemam svoga sela, a nasilja i zločina u mom naselju nije bilo tijekom rata".

U emisiji se dalje govorilo o vanrednom kongresu SDP-a BiH. Helez je vješto izbjegao odgovor na pitanje je li demokratski da svih 540 delegata da potporu Lagumdžiji, a prijedlog jednog od delegata da Lagumdžija bude doživotni predsjednik nazvao je smiješnim.

Bilo je riječi i o formiranju vlasti u Središnjoj Bosni, budući da je Helez predsjednik županijskog odbora SDP-a, te da je sam učestvovao u svim razgovorima oko ovog pitanja. Ni na pitanje je li se u ovoj županiji pogazila izborna volja jednog naroda izbjegao je direktan odgovor, pričajući svoju priču i postavljajući kontra pitanja.

Ono što gledatelje najviše zanima jeste revizija prava branitelja od kojih su mnogi izgubili ta prava. Na direktna pitanja o ljudima koji su bili zatočenici, a koji su revizijom njegovog ministarstva izgubili prava Helez je rekao:" Zakon je jasan, mene ne zanima što neko kaže i priča".

Negirao je i da se revizija odvija  drugačije prema pripadnicima Armije BiH i HVO-a, te ustvrdio da će dati ostavku ako se nešto tako dokaže. Helez je rekao da je na kraju rata bilo 290.000 stradalnika koji su primali naknade, te da je taj broj poslije narastao na preko 500.000.

Na pitanje zna li se omjer tih stradalnika po nacionalnosti Zukan naravno nije odgovorio, ali ako se uzme da Hrvata sveukupno u BiH trenutno ima nešto manje od 500.000 nije teško zaključiti koje su nacionalnosti  stradalnici i korisnici prava na naknade.

O radu ministarstva na čijem je čelu Zukan također nije rekao ništa konkretno, vadeći se da je on stanje u ministarstvu zatekao i da je za sve kriv netko drugi, pa čak i stranka sa kojom je njegova danas u čvrstoj koaliciji. To što u ministarstvu nema Hrvata, kriv je opet netko drugi, a on će se osobno pobrinuti d a zaposli nekog od Hrvata, naravno kada se za takvo nešto steknu uvjeti.

U emisiji je postavljeno anketno pitanje koje je glasilo:

Vrši li se revizija korisnika prava objektivno i po zakonu?

Rezultate ankete, kao i cijelu emisiju pogledajte u našem video prilogu.

hercegovina.info