U Tuzli se osniva novi SDP!?

Sjedište novog SDP-a će biti u Tuzli, a stranka će se boriti protiv kriminala i korupcije, za vladavinu prava i pravnu državu, za ulazak BiH u euroatlanske integracije, te za BiH ravnopravnih naroda i građana. Poseban naglasak će biti na programima socijalne pomoći za najugroženije slojeve stanovništva.

Ova informacija je istinita, koliko je istinita i informacija koju je prošlog tjedna objavio mostarski Dnevni list. Podsjetimo, novine koje svakoddnevno objavlju platformaške pamflete pod pseudonimom L. Marić i D. Stešević, pozivajući se na „neimenovani izvor" objavile su pod egidom „ekskluzivno" kako se osniva treći HDZ, koji će se navodno zvati HDZ Ljubuški. Nitko do danas, takvu informaciju nije potvrdio. Riječ je, dakle, o klasičnoj izmišljotini.

Nije neobično, niti nepoznato da pojedini mediji, iz tko zna kavih razloga i za čiji račun objave izmišljotinu. No, ukoliko se ne potvrdi točnost objavljene informacije, medij koji je objavi gubi vjerodostojnost. Gubitak čitanosti, posjećenosti, gledanosti, slušanosti, razlog su zbog kojeg urednici ne žele da im se dva puta ponovi ista greška.

Dnevni list, gotovo svakodnevno objavljuje slične izmišljotine, po narudžbi i za potrebe Platformaša i umjesto da ga se tretira kao nepouzdani izvor informacija, ozbiljni ga mediji prenose i citiraju kao vjerodostojan izvor. Tako izmišljotina Dnevnog lista o „trećem HDZ-u" cirkulira u javnom prostoru BiH već danima, kao neupitna istina, kao medijska činjenica. Tu su izmišljotinu Dnevnog lista, uz ostale prenijeli i javni rtv servis BiH, jedna ozbiljna i ugledna televizija kao što je TV 1, ili kuća s iznimnom reputacijom kao što je radio Slobodna Europa, iako nisu pronašli ni jedan imenovani izvor koji bi im potvrdio točnost onog što je objavio Dnevni list. Izmišljotina zvana „Treći HDZ" tako je postala „medijska istina".

Ta „medijska istina", taj izmišljeni, virtualni HDZ Ljubuški, sada se koristi kao glavni dokaz „daljnjeg političkog raslojavanja i podjela među Hrvatima", da bi se onda time potkrijepila teza kako su Hrvati, eto, sami krivi, što su nejednakopravni u BiH.

Izmišljotina o trećem HDZ-u je dakle Platformaški spin kojim se treba zamagliti velikobošnjački projekt majorizacije Hrvata i potvrditi lagumdžijino-markešićevska teza o tome kako Hrvati sami sebe majoriziraju- odnosno kako ih majoriziraju HDZ-ovi, a ne Platformaši". Na tom fonu razvija se i priča kako su „podijeljeni hrvatski političari izdali Kreševsku deklaraciju".

Za neupućene, taj dokument, kojeg su potpisali predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, HDZ 1990. Božo Ljubić, HKDU-a Ivan Musa, HSS-a Marko Tadić, HSP-a Zvonko Jurišić i dopredsjednik NS RzB Jerko Lijanović predviđa, ukratko, da BiH ne može biti niti unitarna niti dvoentitetska, već federalna država u kojoj će postojati više od dvije federalne jedinice, BiH u kojoj će Hrvati imati institucionalno isti status i biti jednakopravni s druga dva naroda .

Vrli analitičari tobožnje hrvatske podjeljenosti i teza kako su "hrvatski političari izdali Kreševsku deklaraciju",ne preciziraju koji to „hrvatski političari" . Jesu li svi? Jesu li to učinili HDZ BiH i HDZ 1990, potpisujući koalicijski sporazum kojim se zahtijevaju uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom, ili HSP i Lijanovićeva NS RzB, stranke koje su pristale sudjelovati u gaženju većinske izborne volje hrvatskih birača, pomažući protuustavnu i protuzakonitu uspostavu vlasti bez stranaka koje su dobile mandat većine hrvatskih birača da ih zastupaju u vlasti. Ako je nisu pogazila dva HDZ-a, a ono što je zapisano u koalicijskom sporazumu te dvije stranke i javno objavljeno, potvrđuje privrženost Kreševskoj deklaraciji, a te stranke predstavljaju blizu 90 posto hrvatskih birača izašli na izbore, o kakvoj podjeljenosti Hrvata onda govorimo? Možemo, dakle, govoriti jedino o tome da su Kreševsku deklaraciju izadali oni za koje ogromna većina Hrvata nije ni glasala.

Nasuprot, stalnim podvalama o podijeljenosti Hrvata na bosanske i hercegovačke, te tezama kako eto hercegovački političari, poglavito oni iz HDZ-ova sustavno rade protiv interesa bosanskih Hrvata, stoje izborni rezulati koji pokazuju kako su bh Hrvati jedan narod te da su u jednakom postotku glasali za dva HDZ-a i u Širokom Brijegu i u Vitezu i u Oršaju. Na drugoj strani tobožnji dušebrižnici bosanskih, a poglavito posavskih Hrvata, na prošlim izborima nisu osvojili ni jedan zastupnički mandat ni u Srednjoj Bosni ni u Posavini. No unatoč tomu, oni si uzimaju pravo govoriti u njihovo ime.

Teze onih koji tvrde, kako treći entitet nije u interesu bosanskih Hrvata, jer bi oni ostali izvan tog entiteta, što bi dovelo do njihovog iseljavanja, ne samo da su u koliziji s idejom o federalnoj jedinici s hrvatskom većinom, koja bi po načelu teritorijalne nepovezanosti obuhvatila sva područja s hrvatskom većinom u BiH, već su i suprotna svakoj logici. Naime, Hrvati su već sada manjinski narod i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Uspostavom entiteta s hrvatskom većinom, kao što i pučkoškolac može zaključiti taj bi entitet obuhvatio većinu Hrvata u BiH, što može samo zaustaviti, a ne potaknuti njihovo iseljavanje. Nekima, međutim, to nije logično. Njima je „logičnije" postojeće stanje u kojem oni služe bošnjačkoj vlasti kao dokaz ravnopravnosti Hrvata.

(R. I. / Dnevnik.ba)