Slaven Bevanda: Hrvati jesu u teškoj ustavno-pravnoj poziciji, ali to nije opravdanje za loš rad na razini županija

To je skupina mladih ljudi koje je ujedinio osjećaj i potreba za promjenama u društvu. Zamjenik predsjednika stranke Slaven Bevanda nosi listu Republikanaca koji, uz potporu Hrvatskih zvona, na ove izbore idu i za federalnu razinu. Intervju koji je Bevanda dao Večernjem listu prenosimo u cijelosti.

Po čemu se vaš politički projekt razlikuje od drugih, ponajprije dva pola u HNS-u BiH?

HRS ima program pod motom "Politika po mjeri čovjeka". Razlika između drugih dviju političkih opcija je ta da smo u svom djelovanju posljednje četiri godine dali i javno obznanili prijedloge kako za rješenja teritorijalnog preustroja BiH, tako i rješenje preustroja HNS-a i drugih institucija. Sve to napravili smo s ciljem stvaranja stabilnih i održivih institucija hrvatskog naroda u BiH.

Što najviše zamjerate vladajućima, ponajprije HDZ-u BiH?

Najprije neprovođenje programa i mjera koje su zacrtali prije izbora 2014., loše kadroviranje i imenovanje potpuno nekompetentnih ljudi u institucije koji nikako nisu bili u stanju provesti programe i mjere. Oni su bili izabrani ispred Hrvata da to ostvare, a nisu. Rezultat je vidljiv.

Vladajućim strankama u BiH, pa tako i HDZ-u BiH, stavljaju se etikete nepotizam, korupcija, a s druge strane to je stranka koja vlada Hrvatima 28 godina i koji joj daju najveću potporu. Je li HDZ nezamjenljiv?

Nije pitanje tko je nezamjenljiv ili zamjenjiv. Za mene je ključno pitanje tko je sposoban, a tko nije raditi neki posao. Danas živimo u vremenu u kojemu je prepolovljen hrvatski narod, imamo egzodus i prijeti nam demografski slom, ali i dugove u javnim institucijama, bolnicama, obrazovnim institucijama, a nemamo zapošljavanje i investicije. Postavlja se pitanje rade li dobro posao ljudi koji godinama navodno provode određene politike te mogu li to i dalje raditi.

Pa ipak Hrvati se politički uglavnom homogeniziraju pred izbore jer im prijeti preglasavanje. Koliko je upravo izostanak te političke pluralnosti loš za Hrvate u BiH?

Hrvati su u jako teškoj ustavnopravnoj poziciji, čime su dobrim dijelom svojim odlukama kumovali visoki predstavnici. S druge strane, ne postoji opravdanje za ovako loše stanje u svim segmentima društva u pojedinim županijama gdje su Hrvati većina i gdje skoro 30 godina samostalno obnašaju vlast. Od obrazovanja, infrastrukture, zdravstva...

Kako zaustaviti egzodus mladih, kojih pet mjera biste vi sada poduzeli da ste na vlasti?

Prvo, koliko god je to otrcana fraza posljednjih dana, to je borba protiv korupcije, smanjivanje birokratskog aparata i otvaranje mogućnosti za investiranje u BiH. Napose razvoj malog poduzetništva, ali i fiskalno rasterećenje gospodarstva te provođenje mjera o plaćanju PDV-a za male gospodarstvenike tek nakon što naplate svoja potraživanja. Zatim je potrebno ukinuti niz lokalnih nameta te smanjiti doprinose na plaće.

Dio razloga za neuspjeh ovdje, ali to je i slučaj s drugim zemljama regije, vide u stagnirajućem obrazovanju. Kako njega prilagoditi tržišnim uvjetima? Jer kada ovdje steknu diplome, onda ljudi u Njemačkoj najčešće imaju mjesta na bauštelama.

Najprije je važno usmjeriti se u usvajanje i razvoj na temelju novih tehnologija. Dovoljno je na zavodima za zapošljavanje vidjeti profil osoba pa će se jasno utvrditi kojih radnika nama nedostaje, koji su profili obrazovanja traženi, a onda vidimo kako i dalje obrazujemo ljude za zanimanja za koja definitivno ne postoji mogućnost da se zaposle.

Pravnik ste. Brojni tumače da se nisu stekli uvjeti za održavanje izbora jer se ne znaju pravila po kojima će se provesti posredni izbori. Kako vidite izlazak iz ove krize i hoćemo li dobiti zakonita i ustavna rješenja?

Godinama živimo neustavna rješenja. Najprije, radi se o rješenjima koja su nam nametnuli visoki predstavnici jer te izmjene Ustava nisu bile plod volje naroda, odnosno zastupnika, nego njihovih diskrecijskih rješenja. I u ovome slučaju se vrlo vjerojatno od određenih grupacija očekuju da će visoki predstavnik nametnuti odluku o posrednim izborima za popunjavanje izaslanika Doma naroda. S druge strane, imamo najave da će SIP također naći neko posredno rješenje, za što u najmanju ruku ne vidim mogućnost jer je Ustavni sud poništio određene odredbe Izbornog zakona. Rekao bih da smo u zrakopraznom prostoru. U svakom slučaju ne mislim da ćemo dobiti ni ustavno ni zakonito rješenje.

Strahujete li da bi se nakon ovih izbora mogla ponoviti Alijansa, ali i da Hrvati izgube člana bh. Predsjedništva?

Najave određenih političkih krugova i sotoniziranje svih hrvatskih opcija s jednim jedinim ciljem ostvarivanja toga rezultata predstavljalo bi u pravom smislu tragediju koja bi BiH vratila daleko unatrag i odagnala mogućnost pronalaska rješenja. Potpuno je sramotno da kandidati koji se na popisu 2013. nisu izjašnjavali kao Hrvati danas kandidiraju kao predstavnici ovoga naroda.

Imate li vi i vaša politička opcija favorita za hrvatskog člana bh. Predsjedništva?

HRS nema favorita za izbor hrvatskog člana državnog vrha, ali jedino što podržavamo je izbor Hrvata, odnosno političku volju ovoga naroda kako bi dobili legitimnog predstavnika, ma tko to on bio.

Što govore vaše procjene, istraživanja, kakva su vam očekivanja za nedjeljne izbore?

Mi smo se kandidirali za županijske i federalnu razinu. Naša očekivanja su da postanemo parlamentarna stranka i da u predstojećem razdoblju na kvalitetan, ali posve drukčiji način, aktivnim pristupom pokušamo pridonijeti da se donese niz zakonskih rješenja s velikim brojem mjera koje predlažemo.

Kako kroz HNS ostvariti istinsko zajedništvo oko važnih nacionalnih ciljeva, a istodobno izbjeći zloporabe ovom institucijom?

Da bismo to postigli, potrebno je da HNS postane financijski i kadrovski stabilna institucija u kojoj će se u nadstranačkim razgovorima pokušati iznaći prijedlozi svih rješenja u niz oblasti, počevši od promjene Ustava i Izbornog zakona, sustava RTV servisa, obrazovanja. Treba odrediti modele, a neki već postoje u Europi, kao što su Belgija, Nizozemska. Švicarska, Južni Tirol, i zajamčiti da njihova nacionalna samobitnost i identitet ne budu dovedeni u pitanje.

Dnevnik.ba