Petlja li se Hrvatska u BiH?

Dok jedni smatraju kako se radi o većem angažmanu Hrvatske u unutarnje bosanskohercegovačke prilike, pri čemu ta zemlja daje prednost dvama HDZ-ima, drugi kažu da o tome nema ni govora, piše Radio Slobodna Europa.

U intervjuu za sarajevsko Oslobođenje Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, pojašnjava da je zajednička izjava, u prvom redu, politička podrška euroatlantskom putu BiH, ali i da se vlada BiH ne formira u Zagrebu, već u Bosni i Hercegovini.

Unatoč ovako jasnom stavu, Tonči Staničić, veleposlanik Hrvatske u BiH, nastupa s potpuno drugačijom ocjenom.

- Apelirati da se što prije formira vlast, vlast koja će uključiti sve predstavnike svih naroda, i svih konstitutivnih, i svih građana u BiH, koji su dobili legitimitet na prošlim izborima, misleći u prvom redu na pripadnike hrvatskog naroda, odnosno, konkretno rečeno dva HDZ-a koji predstavljaju 90 posto volje hrvatskog biračkog tijela, kaže Staničić

Upravo ovako jasna poruka iskomplicirala je ionako komplicirane bh. prilike, pa su tako različite interpretacije rezultovale i različitim stavovima stranaka.

- Mislim da predstavnici drugih država ne trebaju govoriti tko će biti s kime u koaliciji, ali u konkretnom slučaju, to se na određeni način podudara s tom izjavom, smatra Sulejman Tihić, predsjednik SDA.

U HSP-u, stranci koja je zajedno sa SDP-om, SDA i Strankom Radom za boljitak, potpisnica programske platforme o zajedničkom djelovanju na državnoj razini, tvrde da se nigdje u izjavi dužnosnika Hrvatske ne spominje kako dva HDZ-a trebaju činiti buduću vlast.

Zvonko Jurišić, predsjednik stranke, ocjenjuje da se radi o netočnoj interpretaciji koju su plasirali pojedini mediji, ali i HDZ BiH i HDZ 1990.

- Mislim da je to na neki način zloupotreba takvih izjava. Ono što je napisano u izjavi, što stoji na službenim stranicama predsjednika i premijerke, to nigdje ne piše da se daje potpora posebno nekoj stranci, navodi Jurišić.

- Republika Hrvatska u ovom trenutku posebno važnim drži da se jasno i kroz sve razine vlasti i uprave utvrdi definicija predstavnika konstitutivnog naroda kao onog predstavnika čiji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem većinske političke volje pripadnika konstitutivnog naroda iz čijih redova dolazi, u središtu je pažnje bh. javnosti je ovaj dio zajedničke izjave.

Upravo ovaj dio zajedničke izjave, čiji su potpisnici Kosor i Josipović, podijelila je i analitičare. Ali ne u smislu da nije jasno rečeno koga preferiraju Kosor i Josipović u vlasti od predstavnika hrvatskog naroda, već u dijelu - može li veći angažman Zagreba pomoći ili odmoći u formiranju vlasti u BiH.

- Smatram da svaka politika koja ne uvažava realnost BiH, a to je da je sačinjavaju tri naroda, nužno rastače BiH, koliko god se deklarativno busala u prsa kao velika patriotska bosanska politika, kaže Nino Raspudić, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Za razliku od Raspudića, fra Luka Markešić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, ne samo da misli kako bi, ako se obistini teza o većem angažmanu Hrvatske u formiranju vlasti, u BiH došlo do kompliciranja bosanskohercegovačkih političkih prilika.

- Davanje podrške ovim strankama ili ovoj stranci HDZ BiH, neće se postići ni ravnopravnost Hrvata u BiH, neće se postići također ni ono što je svrha hrvatske države, dakle izgradnja dobrih odnosa prema Bosni i Hercegovini, jer ova dva HDZ-a nastavljaju onu politiku koja je, zapravo, dovela do ovog stanja. Najkrivije su za ovu neravnopravnost upravo ove stranke, kaže franjevac.

bitno.ba