Martin Raguž rujna 2010: Neka Bošnjaci biraju svog člana Predsjedništva, a neka Hrvate puste da izaberu svog

HDZ 1990, Martin Raguž, izbori 2010, Martin Raguž, Martin Raguž, BIH, uređenje, HDZ 1990, Martin Raguž, HDZ 1990, Martin Raguž, raskol, Prof.dr. Dražen Pehar, Martin Raguž, Martin Raguž, Amerika, Politika, BIH, izbori, Martin Raguž, Martin Raguž, Hrvati u BIH, izbori, Martin Raguž, Željko Komšić, izbor, NSRzB, potpora, Martin Raguž, Martin Raguž, Hrvati u BIH, izbori
Gospodin ili drug Željko za dva mandata u predsjedništvu zastupao je interese sva tri naroda u BiH, dok su druga dva člana predsjedništva zastupala interese naroda koji su ih izabrali.

Uoči izbora 2010. godine, Martin Raguž bio je kandidat za člana Predsjedništa BiH ispred hrvatske koalicije HDZ 1990.- HSP. U jednom intervju koji je izašao uoči tih izbora rekao je:

Uvjeren sam da ću 3. listopada ja biti legitimni hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, koji će vratiti dostojanstvo predstavljaju Hrvata u Predsjedništvu, ali i dignitet toj instituciji, koja je posljednje četiri godine potpuno devastirana".

„Neka Bošnjaci biraju svog člana Predsjedništva, a neka Hrvate puste da izaberu svog", grmio je Martin sa predizbornih skupova, aludirajući na Željka Komšića.

Izbori su prošli Martin nije dobio povjerenje birača, Bošnjaci su izabrali Komšića, a Martin je bio debelo i iza Borjane Krišto. Krišto je osvojila 109.758 glasova, dok je Raguž dobio potporu 60.266 birača.

"Po ovome se vidi, i da su Hrvati imali jednog kandidata, ne bi imali nikakva jamstva po ustavnom i izbornom zakonu da bi on bio izabran, rekao je Martin nakon izbora.

Danas četiri godine poslije Martin Raguž je ponovo kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Danas četiri  godine poslije Martin Raguž radi sve ono protiv čega se očajnički borio.

U gore spomenutom intervju Martin je rekao i ovo: „Sve više se u intelektualnim krugovima u Sarajevu i drugdje razumije da nije korekto utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane Bošnjaka ili nekog drugog, jer je u pitanje kapacitet tih osoba da vode državu".

Danas četiri godine poslije Martinu je to korektno, jer ti isti intelektualni krugovi u Sarajevu žele vidjeti njega u Predsjedništvu BiH.

U istom inteviju Martin dalje kaže: Mislim da je najprimjereniji višenacionalnoj zemlji, kao što je BiH, jedan federalni model, gdje bi bilo više federalnih jedinica, obvezno više od dvije, a koliko to je stvar dogovora, gdje bi postojala federalna jedinica s hrvatskom većinom, koja može imati više regija, federalna jedinica koja može obuhvatiti prostore od interesa za Hrvate, ali i sve druge.

Danas četiri godine poslije Martin ne spominje federalne jedinice, pogotovo ne onu s hrvatskom većinom.

Martin je tada još rekao i ovo: Nadam da se neće dogoditi ono što se dogodilo na prošlim izborima. Vjerujem da i kod Bošnjaka postoji ozbiljna svijest da je štetno za državu, ne samo za Bošnjake da se nastavi nelegitimnost predstavljanja u Predsjedništvu.

Danas četiri godine poslije Martin ne priča o neligitimnosti jer su upravo Bošnjaci ti koji ga žele nametnuti za člana predsjedništva. Te četiri godine nisu tako veliki period za ovoliki zaokret u karijeri jednog političara.

Bošnaci koji su spremni dat svoj glas Martinu Ragužu na ovim izborima trebali bi ga uptati za taj zaokret. Trebali bi ga upitati gdje je danas ona retorika od prije četiri godine, i na koncu trebali bi ga pitati što je sa federalnom jedinicom s hrvatskom većinom?

Za kraj ove storije o kandidatu Ragužu vratit ćemo se na početak i njegovom porukom od prije četiri godine:

„Neka Bošnjaci biraju svog člana Predsjedništva, a neka Hrvate puste da izaberu svog"

Petar Zrinski/HERCEGOVINA.info