Javna tribina: Je li nam važnija hrvatska federalna jedinica ili ulazak Hrvatske u Europsku Uniju?

Bilo je i riječi o ulozi Hrvatske pomoći u BIH u gospodarskom smislu i njenim gospodarskim ulaganjima. U ugodno popunjenoj dvorani i pomalo užarenoj atmosferi kina Forum u SD Stjepan Radić svoja razmišljanja predstavili su gosti tribine:

Ivan Bagarić, zastupnik u HR saboru
Ivo Jelušić, zastupnik u HR saboru
Ivan Šušnjar(N.Zirdum), kolumnist portala Poskok

Prema mišljenju mnogih ova tribina je do sada bila najžešća, jer su u raspravi sudjelovale tri osobe s dosta različitim mišljenjima. Žustra rasprava vodila se ponajviše između Ivana Bagarića i Ivana Šušnjara.

Tribina je započela s pitanjem o odnosu bivših hrvatskih čelnika prema Hrvatima u BiH. Ivan Bagarić kao svjedok tog vremena istaknuo je pozitivnu ulogu Hrvatske i Franje Tuđmana prema BiH, bez kojih ne bi sigurno bilo ni Hrvata u BiH.

Šušnjar mu je u svom istupu odgovorio da se puno lakše može argumentirati teza da bez hercegbosanskih Hrvata danas ne bi bilo ni BIH a ni Hrvatske budući da je kroz obranu HercegBosne obranjena ne samo BiH nego i Hrvatska. Da je srpska vojska došla na južne i zapadne granice BIH pitanje je o kojoj povijesti bi danas govorili. Isto tako kazao je kako se tendeciozno tumači da je Hrvatska naoružala i obranila BH Hrvate. Postoje javni video zapisi u kojima Mesić od hercegbosanske dijaspore prima novce za naoružanje. Javna je tajna od čijeg novca je pripreman otpor agresiji u Hrvatskoj.

Ivo Jelušić kao negativnost istaknuo je lošu politiku Tuđmana koja je dovela do prepolovljenog broja Hrvata u BIH, te pad Posavine zbog politike Zagreba i nepotrebnu borbu protiv muslimana, na što mu je Šušnjar replicirao kako se ne može jednostrano i tako jednostavno optužiti politiku Tuđmana za sve nestale i iseljene Hrvate iz BIH i da je to naprosto tendeciozno tumačenje rata a glede rata sa muslimanima naivno je vjerovati kako su malobrojniji srednjobosanski Hrvati napali milijun Muslimana u okruženju te kako postoje stručne nezavisne ekspertize koje tu teoriju pobijaju. Naime puno je realnija teorija o tome kako je bošnjačka politika u jednom trenutku morala svom narodu donijeti kakvu takvu vojnu pobjedu pa je isti taj narod gurnula u sukobe u srednjoj Bosni s Hrvatima.

Na postavljeno pitanje voditelj Poskoka odgovorio je kako na tribini gostuju tri različita prototipa političkih BH Hrvata. Integralni tip Bagarić, kojemu je srce u Tomislavgradu a mozak u Zagrebu, avnojevski tip Jelušić sa srcem i mozgom u Zagrebu, te on kao integralni hercegbosanski Hrvat sa srcem i mozgom u BiH.
Također je istaknuo da je Franjo Tuđman kontradiktoran kao povijesna ličnost i da mi Hrvati u BIH kao narod još uvijek ne znamo svu istinu o tome što je sve u naše ime Tuđman pregovarao i dogovarao. U cilju te argumentacije naveo je nekoliko povijesnih događaja. Spomenuo je tzv. Livanjsko pitanje u vrijeme referenduma 92-e godina kada su hercegbosanski političari tražili od Tuđmana da se pitanje o jedinstvenoj BiH formulira na način da se u njemu spomene i formiranje hrvatske federalna jedinice, što je Tuđman kategorički odbio bojeći se da se Srbi ne pozovu na isto takvo pravo u Hrvatskoj. Istaknuo je da se gašenjem Herceg-Bosne prvi put u povijesti dogodio presedan i da se politički kapituliralo i predalo ono što se vojno obranilio. Potom je kazao kako se u RH javnosti uloga HercegBosne nikada nije korektno valorizirala upravo zbog činjenice da je HRHB uza sve svoje propuste ipak itekako utjecala na obranu same Hrvatske. Danas je u RH medijima HRHB predstavljena kao Tuđmanova ratna prćija za ratne zločine međutim prema broju zločina HRHB ima daleko manji teret prošlosti i od Hrvatske i od područja pod kontrolim Armije BiH i od RS-a. Posebno se nije valorizirala činjenica da je HRHB politički žrtvovana kako se ne bi reaktivirao plan Z4 prema svjedočenju jednog od pregovarača iz užeg Tuđmanovog tima.

Naglasio je kako je ironično da se danas Tuđmana slavi više među samim BH Hrvatima nego u RH iako upravo BH Hrvati imaju najviše razloga biti kritični prema njemu. Zbog činjenice da su Hrvati u BIH platili i vojnu i političku žrtvu stvaranja moderne Hrvatske gašenjem HercegBosne za više interese nacije, danas bi se svaki Hrvat u RH, da poznaje pravu istinu o ratu, trebao nakloniti kada susretne Hercegovca ili Bosanca, jer su upravo oni podnijeli najveću žrtvu za Hrvatsku.

Također je Mesićevu vladavinu okarakterizirao kao vrijeme otvorenog šovinizma sa elementima rasizma prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i ujedno nastavak postkolonijalne politike Zagreba kada se opet tražilo od BH Hrvata da se odreknu svojih ciljeva i da za račun Zagreba skupa sa Sarajevom ruše RS.

Šušnjar je kazao da je to konstanta Hrvatske politike sve do danas budući da i današnja RH Vlada od nas traži da se stišamo oko zahtjeva za vlastitom federalnom jedinicom kako ne bi naudili "višim" interesima i svetom cilju ulaska u EU.

Ivan Bagarić dosta vremena je proveo hvaleći svoju ulogu u ratu i poslije rata, ističući svoje zasluge u financijskoj pomoći kulturnim ustanovama, Sveučilištu, te bolnici u Mostaru.

Šušnjar mu je na to replicirao da jako dobro poznaje sve njegove zasluge u BIH i da mu na tome javno čestita ali da ga ti postupci ne mogu opravdati u činjenici da će ostati upamćen kao povijesna ličnost budući da je prvi zastupnik u povijesti čovječanstva koji je glasovao za redukciju prava svojim vlastitim biračima.

Bagarić je istaknuo kako je glasao za smanjenje zastupnika dijaspore, kako bi se smanjio animozitet između Hrvata u BiH i Hrvata u Hrvatskoj. Također je rekao kako je digao ruku za ovo smanjenje broja zastupnika zbog konsenzusa između HDZ-a i SDP-a oko ulaska u EU.

Na to je Šušnjar opet kazao kako je to samo potvrda njegovih argumenata kako se i ovaj put prava BH Hrvata žrtvuju radi višeg cilja i mira u kući, i da BH Hrvati kao narod koji je institucionalno potpuno obespravljen u BIH baš i nema neki luksuz smanjivati broj svojih zastupnika u Saboru sutrašnje članice EU te da se nada da će u idućem sazivu Sabora Hrvate iz BIH predstavljati vanstranački intelektualci koji će odgovarati isključivo BH Hrvatima a ne partiji u Zagrebu.

Bagarić je nastavio da kad Hrvatska uđe u EU onda će nam moći više pomoći nego danas, pri tom zaboravljajući da nam Hrvatska i nije puno pomoglo do sada i da se slična priča govorila 1994-e kada se Hrvate u BIH uvjeravalo da odustanu od HRHB a da će njima kada Hrvatska osnaži ona sama više moći pomoći. Ovdje se postavlja normalno pitanje: Služi li Bagarić narodu koji ga je birao ili Jadranki Kosor i Europskoj Uniji?

Šušnjar je na to pitanje odgvorio da nam Hrvatska ne pomaže politički ni danas a još će manje kada uđe u EU naprosto zato jer je cijena naše političke dionice danas ravna nuli. I dok kod Srba u Beogradu traje utakmica među radikalima i demokratima tko će jače poduprijeti poziciju Srba u BIH u Hrvatskoj se stranke natječu koja će bolje ignorirati položaj Hrvata u BIH. Ali evo stvari se pomiču s mrtve točke zaključio je Šušnjar, cinično dodavši kako smo konačno nakon 15 godina na programu HRT-a dobili emisiju o BH Hrvatima subotom u 7 i 15 ujutro kada se emitiraju emisije o simpatičnim i bezopasnim životinjicama zamolivši pri tome Bagarića ako može da nas ubaci u poslijepodnevni program među "opake afričke lavove".

Dr. Bagarić je ustvrdio kako će odnos RH i Hrvata izvan RH uskoro dobit zakonski okvir kroz ˝Strategiju odnosa RH prema Hrvatima izvan RH˝ kojom će se omogućiti razne olakšice i poboljšati suradnja u pogledu obrazovanja, zdravstva i gospodarstva. Šušnjar je istaknuo kako ta strategija uopće nema cilj zaustaviti iseljavanje Hrvata iz BiH već po nekim točkama može biti štetna jer će služiti za usisavanje Hrvata iz BiH u Hrvatsku te da će BiH Hrvati ako ta strategija zaživi morati donijeti antistrategiju na što je Bagarić izgubio živce nazvavši Šušnjarovo izlaganje čudinjanjem.

Šušnjar je naglasio kako je strateški gledano državna matura do sada najbolji strateški dokument Hrvatske iako je njen strateški učinak postignut posve slučajno kazavši kako je ona jako pomogla u zaustavljanju iseljavanja hrvatske sive mase iz BIH te privlačenju studenata iz RH u Mostar.

Koliko poznaje osjetljivost političke klime u vlastitoj zemlji Bagarić je pokazao svojim odnosom prema Republici Srpskoj. Istaknuo je kako je RS nastala na genocidu i da takva ne smije opstati, na što mu je Šušnjar odgovorio kako je neodgovorno od njeg služiti se takvom retorikom u ovoj situaciji budući da je Banjaluka trenutno jedini partner BH Hrvatima u zagovaranju prava na vlastitu federalnu jedinicu te da nije slučajno kako iz RH konstatno dolazi priča o genocidnoj RS dok se šuti o genocidnoj Federaciji u kojoj je kudikamo više hrvatskih jama nego u Srspkoj. Pri tome je zaoštrio retoriku kazavši da je najmanje Hrvatska pozvana drugima držati lekcije o genocidnosti, pogotovo ne Srbima, budući da u odnosu sa Srbima nema neku sjajnu prošlost i da nisu svih 400.000 Srba "iseljenih" u ovom ratu bili četnici. Na to mu je Bagarić odogovorio da su Hrvati zbog Jasenovca izgubili državu a da su je Srbi dobili. Šušnjar je odgovorio da Hrvati i nakon Jasenovca nisu izgubili državu i da je većina današnjih svjetskih sila nastala na stostruko većim genocidima a da je osnutak te genocidne Srpske potpisao upravo njegov predsjednik Tuđman iako je imao priliku da ju sruši ali je pod Holbrookovom ucjenom odustao od toga.

Bagarić je istaknuo kako bi nove generacije Srba u Srpskoj trebale prihvatiti odgovornost za zločine koji su počinjeni prema Hrvatima. Po toj logici bi Nijemci rođeni iza pada Berlinskog zida prihvatiti odgovornost za Hitlerove zločine?

Šušnjar mu je replicirao da nije dobro da on kao saborski zastupnik ne poznaje odnose moći u BIH, niti srpsku scenu u BIH te da se njegova priča oko Srpske nimalo ne razlikuje od Mesićeve. Bagarić bi morao znati da Srbi u svakom trenutku mogu blokirati ustavne promjene i zauvijek utišati priču o hrvatskoj federalnoj jedinici jer im to omogućava entitetski veto. Kazao je kako je upravo to i cilj službenom Sarajevu da bacanjem kosti oko Posavine zauvijek zadrže podjelu BIH na islamski i pravoslani entitet pri čemu bi se dugoročno uništila šansa za hrvatski entitet a samim time i za eventualni povrat Posavine u kasnijoj fazi.

Zanimljivo je da je na pitanje Ive Jelušića publici - Koju stranku osjećate bližom BH Hrvatima - SDA ili SDPBIH većina publike uzviknula - SDA.
Šušnjar je i prema Jelušiću imao nezgodnu opasku kazavši da je i on na jedan način povijesni lik budući da je član povijesne stranke - prve stranke u povijesti čovječanstva koja je otvoreno podupirala majorizaciju vlastitog naroda u susjednoj državi.

Gosp. Jelušić naglasio je kako je trenutno uređenje BiH nepravedno, ali da ne treba pristupati ustavnim promjenama ukoliko one ne budu uključivale prostor cijele države. Novo teritorijalno uređenje ne mora sadržavati samo tri federalne jedinice, nego više njih od kojih bi neke bile i s hrvatskom većinom.

gosp. Šušnjar iznio je i podatak da su sve multietničke države Europe u ovoj ili onoj mjeri federalizirane (Belgija, Švicarska, Španjolska...) te da su u njima na vlasti upravo socijaldemokrati koji za razliku od bosanskih socijaldemokrata ne traže unitarizaciju zemlje. Dodao je kako ni u BiH neće doći do razvoja istinske socijaldemokracije bez prethodno riješenog nacionalnog pitanja.

Govoreći o izboru Komšića Jelušić je kazao kako razumije frustriranost Hrvata zbog činjenice da ga oni nisu birali ali da je on izabran legitimno u skladu sa ustavom u kojem stoji da se tri predsjednika biraju iz reda tri naroda a da to ne znači da ih bira taj narod.

Šušnjar mu je na to odgovorio da to naprosto nije točno nego da u Ustavu precizirano stoji kako se oni biraju iz reda tri naroda i da će se detalji oko izbora regulirati naknadno donesenim izbornim zakonom. Međutim taj zakon koji je OHR nametnuo 2000-e godine za potrebe Alijanse krši konstitutivnost Hrvata a Ustavni sud se na žalbu hrvatskih zastupnika proglasio nenadležan za njega iako je očito da on nije usklađen sa Ustavom jer negira konstitutivnost hrvatskog naroda.

Bilo je i riječi o ulozi Hrvatske pomoći u BIH u gospodarskom smislu i njenim gospodarskim ulaganjima. Šušnjar je istaknuo kako ne poznaje nekakve gospodarske projekte u koje je Hrvatska uložila novac u BIH no da ima onih iz kojih novac crpi. Mi smo i danas hrvatska izvozna kolonija i na nama je i u ovih 9 mjeseci ove godine Hrvatska ostvarila izvoz od milijardu KM što hrvatska javnost naravno ne zna. Ali je zanimljivo da primjerice hrvatske tvrtke Pliva i Dukat imaju sjedišta u Banja Luci i Sarajevu dok bosanski i hercegovački hrvatski poduzetnici s druge strane ulažu u Hrvatsku. Spomenuo je kako poznaje slučajeve u kojima su tvrtke poput Dukata i sličnih u Sarajevu imale problema kada bi uposlile pokojeg Hrvata i kako i danas vlasti u Federaciji rade pritiske na hrvatske tvrtke da svoja sjedišta prebace u Sarajevo kako bi što veći porez ostajao u Sarajevu u kojem je ionako povrat PDV-a diskriminirajuće veći nego u ostatku države.

Na kraju su se svi složili oko štetnosti histerije oko zakona o prebivalištu ističući kao potrebu posjedovanja dvije osobne jer postoje ljudi koji žive u BiH, a rade u Hrvatskoj te su osudili histeriju koja je nastala zbog tog zakona. Zbog socijalnih pitanja i nastale histerije taj zakon bi mogao dovesti do masovnog odjavljivanja iz BiH. Šušnjar je apelirao na Bagarića da ukoliko do kraja mandata doista želi pomoći onda obrati pozornost na štetnost nekoliko zakona koji papirnato iseljavaju Hrvate iz BIH primjerice Zakon o radu zbog kojeg se mnoštvo ljudi koji rade u RH birokratski odjavljuje iz BIH iako su u RH tek sezonski radnici.

Tribina koja je trajala 2 i pol sata doista je bila zanimljiva. Teško bi bilo navesti što su sve sudionici spomenuli, ali je iz ove tribine vidljivo kako se stvara nova struja ljudi koja nije opterećena prošlošću i koja svojim idejama vodi prema boljoj budućnosti.

Nakon tribine se na domjenku nastavila žučna rasprava te je vaš autor bio prisutan sceni kada je Šušnjar nakon podužeg Bagarićevog monologa prekinuo dotičnog pitanjem Ajde mi odgovori, kad bi morao birati - ulazak Hrvatske u EU ili Treći entitet što bi odabrao? Bagarić ga je šutke gledao nekih 5 sekundi na što je odgovorio - Ovisi kakav entitet. Na to mu je Šušnjar odgovorio - Vidiš Ivane da si ti i dalje samo jedan integralni Hrvat.

Mogli smo vidjeti političare koji su vojnici svoje partije, te mladog intelektualca neopterećenog prošlošću. Jednog Posavca koji je stalno izbjegavao pitanje o potpori Milanovićevog SDP-a Komšiću i Lagumdžiji i koji je pokazao da ne pozna dovoljno Ustav BIH niti što radi SDP u BIH koji je sve samo ne istinska socijaldemokratska stranka, te jednog predstavnika Hrvata iz BiH, vojnika partije, kojemu je važniji interes Jadranke Kosor i EU nego vlastitog naroda koji ga je birao.

Budući da je tribina bila preiscrpna za jedan tekst nadamo se skorom video snimku koji ćemo vam nastojati prenijeti.

Ante Leko/Boboska.com