Hasan Čengić: Tihić je postao talac komunističkog SDP-a, ali i građani ove zemlje

...rekao je u intervjuu za "Dnevni avaz" jedan od osnivača i današnji član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Hasan Čengić.


Vaše nedavno izlaganje na sjednici GO SDA u Zenici izazvalo je nemalo pažnje u javnosti. Između ostalog, upozorili ste da bi SDA mogla uskoro doživjeti sudbinu SBiH.

- Da, SDA bi mogla doživjeti tu sudbinu. Ona gubi svoju fizionomiju, ekskluzivnost koju je imala. Ona postaje jedna od stranaka u nizu. Ona više nije stranka koja dominira. U koalicijama "balkanskog tipa", a o tome je ovdje riječ, druga po veličini stranka u "timu" na razini Federacije BiH ili županija, naprimjer, samo je broj, glasački stroj!

Ona tako gubi identitet i marginalizira se. Više je ozbiljnih razloga zašto je SDA došla u tu situaciju. Negativna selekcija kadrova, feudalizacija stranke, samoobmanjivanje o stanju na terenu, strah od donošenja odluka i vladanja, pristajanje na nedemokratske standarde u ponašanju vrha stranke, samo su neki od razloga. Sada je račun stigao na naplatu.

Aktualno vodstvo SDA smatra se pobjednicima, ali analiza izbornih rezultata od 1996. naovamo pokazuje drastičan pad podrške naroda toj stranci iz godine u godinu. Istovremeno, stranački slogan govori da "narod zna".

- Upravo sam rekao. "Narod zna", to je točno. Narod zna što je SDA, a što je ono što se sada tako zove. Narod zna tko je radio, a ko se danas slika. Zato je prilikom glasanja i unutar stranke znao napraviti razlike. Rezultati ovih izbora posljednja su opomena ovoj SDA. Ona je, naime, doživjela najteži izborni poraz u svojih dvadeset godina postojanja. To se vidi iz uporedbe broja glasova i zastupnika sada i ranije. Ali, to se najbolje vidi iz činjenice da SDA nije nigdje pobijedila! Ni na razini države, niti entiteta, niti ijedne županije.

Najbolnije je, međutim, u RS. Tamo SDA predvodi političku kataklizmu Bošnjaka! Gospodin Tihić godinama je gradio imidž osobne političke karijere kao "zaštitnika interesa Bošnjaka u RS". Danas od šest funkcija u tom entitetu Bošnjaci nemaju nijednu. Razbijeni, usitnjeni, zanemareni od SDA, utjeruju svoja prava sudom. Kada ostvarite jaku političku poziciju na izborima, sud vam nije potreban.

Kako ocjenjujete politiku Sulejmana Tihića uopće, a posebno u postizbornom periodu?

- Predsjednik SDA, gospodin Tihić vodio je politiku sistematskog preuzimanja vlasti u
SDA. Kroz tri kongresa i u periodu između njih on je svoj glavni cilj ostvario. To što je SDA gubila na ugledu i utjecaju padalo je u sjenu njegova samodopadanja. Stvarni interesi građana nisu bili cilj te politike. On je sada u delikatnoj situaciji. SDA ima obavezu realizirati izborna obećanja prema onim biračima koji su joj dali povjerenje. Zato su joj potrebni partneri. Tihić se najkomotnije osjeća uz SDP. Ponekad je potrebni pregovarač među potencijalnim koalicionim partnerima, a nekada je groteskni glasnogovornik SDP-a.

Kao da je razapet između ideološke simpatije prema SDP-u i osobnog političkog iskustva o nužnosti prihvatanja mogućeg! Zašto bi danas SDP pregovarao o koaliranju sa SBB BiH, a SDA ne bi? SDA i SBB su po programu bliže stranke nego što su SDA i SDP. SDA ima mogućnost utemeljiti većinu na svim razinama vlasti sa SDP-om, ali bi to mogla i uvodeći SBB. Takva pozicija dala bi SDA ulogu pregovarača prema SDP-u, a ne pratioca! Tako bi SDA profitirala, a ne plaćala. SDA bi od objekta procesa postala subjekt. Je li uzrok ovakvog ponašanja SDA osobni odnos predsjednika SDA prema osnivaču SBB BiH, gospodina Tihića prema gospodinu Radončiću?

Što mislite o platformi SDP-a koju je SDA prihvatila i zašto ste upozorili da bi novi predsjedajući Vijeća ministara BiH morao biti Hrvat?

- Platforma SDP-a u biti je njihov predizborni program. Koaliciona platforma mora biti
dogovor koalicionih partnera i odražavati bitna opredjeljenja svih. Koliko je SDA žrtvovala svojih stavova, toliko će manje zadovoljiti svoje birače. Zašto predsjedajući Vijeća ministara BiH u ovom mandatu ne bi bio Hrvat? U mandatima od četiri godine predsjedajući je bio Bošnjak pa Srbin. Sada je red na Hrvata. Statistika nas uči da Hrvat iz BiH izabran od Hrvata iz BiH ne može nikada pripadati brojčano vodećoj političkoj stranci u BiH.

Politika nas uči da Hrvati u BiH jesu konstitutivan narod i imaju pravo dobiti mjesto predsjedajućeg Vijeća ministara BiH, Hrvata kojeg će predložiti politička stranka koja je dobila "većinski hrvatski izborni legitimitet". SDA nije učestvovala u izboru "hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima, niti hrvatskog potpredsjednika RS srpskim gasovima". To, svakako, nije bošnjački politički interes. SDA o poziciji Hrvata ne bi mogla imati dilema.

Možete li se osvrnuti na činjenicu da SDP, praktično, izbjegava formiranje vlasti na državnoj razini, a da ga pri tome prati i SDA? Time se promovira koncept Lagumdžijine "istočne i zapadne Njemačke", čime, očito, najviše gubi država.

- Nisam siguran da bih se mogao složiti s Vama da se time "promovira koncept Lagumdžijine istočne i zapadne Njemačke". Čini se da je ovdje na djelu drugi koncept. SDP je stalno tvrdio da on ima svoj koncept i da odbija "nacionalistički koncept". Naravno, pri tome su i on i njegov lider stalno tvrdili da je i SDA nacionalistička stranka. Ne znam kako to danas tumače. Šta je sada na sceni? Nenacionalistički SDP-ov koncept zapeo je na socijaldemokratima iz RS. I to još nezavisnim! Ti socijaldemokrati guraju nacionalno/nacionalistički koncept. Problem je SDP-u što su oni nezaobilazni zbog rezultata izbora i što je Ustav BiH nezaobilazan.

SDP-ov utopijski idealizam nasukao se na hridi ustavno-političke stvarnosti u BiH. U ovom okviru Tihićeva SDA postala je talac SDP-ovog antikoncepta. Ali, i građani ove zemlje. Ovdje najviše gube građani!
Možda bi izlaz bio u kompromisu kojim bi bila formirana velika koalicija na razini BiH, na temeljima nacionalnih predstavljanja po principima "države BiH euroatlantskih standarda", dakle Bošnjaka, Srba i Hrvata, a unutar te koalicije programska koalicija tri stranke s većinom bošnjačkih glasova. Neprihvatljivo je da se sadašnji razgovori o formiranju vlasti u BiH vode kao da su pregovori o ustavnim promjenama.
Prvo se mora osigurati funkcioniranje vlasti na razini gospodarstva, građana, svagdašnjeg života, a onda ići prema "teškim temama". Narod ima pravo na vlast koju je birao. Gospodarstvo i posebno proizvodnju u BiH treba zaštititi od regulative koja ne doprinosi izlasku iz ekonomske krize, a građane i djecu Sarajeva zaštititi od pasa lutalica po ulicama, naprimjer. Za neformiranje vlasti sve velike partije snose dio odgovornosti.

Možete li prokomentirati činjenicu da je SDA tako rado otišla u koaliciju sa SDP-om, iako je ta stranka politiku "muslimanskog kulturno-povijesnog kruga" tretirala na najprizemniji način i gradila svoju poziciju napadajući sve što je vrijedilo u SDA. Je li se SDA "komunizirala" ili se SDP približio desnici?

- SDP se nije približio desnici. On je ostao isti. Ni po čemu nije promijenio svoj stav prema načelima SDA, njezinoj prošlosti, ostvarenjima... njezinim osnivačima i prvacima. SDP-u ova koalicija treba da uzme vlast koju toliko želi i koju dugo čeka.
SDP ovu koaliciju sa SDA može vidjeti kao šansu da konačno marginalizira, pocijepa i ukloni glavnog rivala s političke scene u BiH. Trenutno rukovodstvo SDA, obuzeto željom za učešćem u vlasti, na ovo ne obraća pažnju. Naravno, većina ljudi u SDA i kadrova stranke svjesna je da je SDP posljednji poželjan koalicioni partner.
Po čemu je SDA bila prepoznatljiva? Ona je bila demokratska, a ne komunistička stranka. SDP je komunistička stranka, po provenijenciji, a komunizam je antidemokratski. Ovih dana bit će održani izbori za načelnika općine Vogošća. Kako će SDA voditi kampanju protiv SDP-ovog kandidata koji je najozbiljniji protukandidat onome iz SDA? Dosadašnji načelnik te općine, sadašnji zamjenik predsjednika SDA je pregovarač i zagovornik koalicije sa SDP-om!

Iz SDP-a već dolaze različite najave o raznim obračunima. Postoje naznake da će na policijskim pozicijama biti postavljeni podobni ljudi bliski SDP-u...

- Unutar SDP-a postoji snažno iskustvo jednopartijskog sistema. Taj sistem ne može funkcionirati bez policijskog aparata, odnosno sredstava prisile. Pitanje je usmjerava li se ta prisila na prekršioce zakona ili na političke neistomišljenike. U vrijeme "alijanse za potjere", sa SDP-om na čelu, demonstriran je princip progona po političkom kriteriju koji je imao razmjere sistematskog plana, sa spiskom više stotina imena.
Ako bi se to eventualno ponovilo, pravosudni sistem u BiH bio bi na ispitu. Najave da će se mijenjati zakonska regulative kako bi, u suštini, dnevnopolitička vlast imala odlučujući utjecaj na VSTV i pravosuđe, jeste zabrinjavajuća i neprihvatljiva sa stanovišta nezavisnosti tih institucija.
Za SDA, ako bi pristala učestvovati u takvom procesu, to bi bio smrtonosan udarac. Jasno, protivpravno djelovanje, bez obzira na to tko ga činio, mora biti predmet pravosudnih organa, a pravosuđe na razini države treba biti dodatno ojačano.