Čović početkom studenog u dvodnevnoj posjeti Hrvatima u Švicarskoj

Dragan Čović
Planirani su neformalni susreti s Hrvatima BiH, ali i zasebni susreti s gospodarstvenicima koji djeluju na ovom području, s ciljem jačanja gospodarske suradnje te mobiliziranje ljudi koji svojim položajima i poznanstvima mogu utjecati na stvaranje kvalitetnije slike o hrvatskom narodu BiH ovdje u inozemstvu.

Gospodine Čović, molim vas da u kratkim crtama opišete kakav je trenutno položaj Hrvata koji žive u BiH?

- Što se tiče položaja Hrvata u BiH on je danas, s ustavnog aspekta, katrastofalan i vrlo je jasno izražena težnja dobrog dijela bošnjačke političke opcije, koju podupire dio međunarodne zajednice, da se zadrže dva entiteta koja su formalno definirana u Daytonskom sporazumu, a Annex 4 sporazuma je ustav BiH, koji nikad nije usvojen. Formalno je da se, kad imate dva entiteta, pokušava ta dva entiteta vezati uz dva konstitutivna naroda; Republiku Srpsku, gdje dominira srpski narod, a onda su Bošnjaci prepoznali mogućnost da oni dominiraju jednako tako u Federaciji. Drugim riječima, hrvatski narod tu je suvišan. Zbog tog aspekta ja kažem da je danas pozicija hrvatskog naroda katastrofalna. Jer ako može bošnjački narod izabrati hrvatskog člana predsjedništva, ako može u ime Hrvata birati Hrvate u Dom naroda, onda je to vrlo jasan pokazatelj da nemamo čak ni ona prava koja se u demokratskim društvima osiguravaju nacionalnim manjinama . Nadalje, pojedina područja su skoro u potpunosti "očišćena" od Hrvata. Recimo u Sarajevu danas nemamo više od 1.5% do 2% Hrvata, a  četrdesetak godina unazad bilo nas je oko 20%.  Slično je u Tuzli, Zenici, Unsko-sanskoj županiji ..., i sad prepoznajemo novu strategiju bošnjačkih političara i oko Središnje Bosne, gdje se također stalno promovira ideja građanskog koncepta, koji u osnovi znači nešto, što je urađeno već u ovim ostalim regijama; Tuzla, Sarajevo, Zenica … Uz sve te političko-nacionalne probleme, BiH ima ogromne ekonomske probleme, socijalna neosjetljivost je prisutna na svakom koraku, ali to je obilježje sva tri naroda, a ne samo Hrvata.

Pojednostavnjeno rečeno, Hrvati nemaju ista prava čak ni "na papiru". Da li se to može promjenom ustava popraviti? 

- To se jedino na taj način može popraviti. Znači, jedini način da mi popravimo svoju poziciju je da kroz ustav osiguramo apsolutnu jednakopravnost s druga dva naroda. Naravno, uz ustav se odmah veže izborni zakon, jer mi smo nakon proteklih izbora, kao uvjerljivi pobjednici, ako gledamo recimo ovaj Hrvatski blok koji je danas ostao izvan vlasti na razini Federacije, izbačen iz vlasti zato što je brojniji narod imao mogućnost kroz ustav i izborni zakon izabrati svoje Hrvate. Danas intenzivno radimo na izmjeni ustava i izbornog zakona gdje ćemo pokušati izmjeniti ustav u tolikoj mjeri da u ovom trenutko zagarantiramo, da ključne pozicije na razini države, koje su Hrvatima osigurane kroz ustav, biraju Hrvati.

BiH je izgubila gotovo polovicu hrvatskog pučanstva u ovom ratu. Taj nestanak Hrvata iz BiH je zasigurno najveći naš problem. Što se tu očekuje i što se može bitno popraviti?

- Više od polovice našeg naroda je napustilo BiH. Jedan dio za vrijeme rata, a jedan veliki dio poslije rata, posebice ove regije koje sam gore spomenuo; Sarajevo, Tuzla, Zenica … Mi evidentno moramo imati vrlo jasnu strategiju i mi u ime Hrvatskog narodnog sabora, koji okuplja glavninu hrvatskih stranaka ili više od 90% glasačkog potencijala, idemo s koncepcijom zaštite hrvatskog naroda u BiH koji je ostao. Da više ne odlazi. To možemo isključivo ovim dokumentima koje sam prije spominjao. Izmjenom ustava možemo garantirati ljudska i građanska prava, a garantiramo i našu konstitutivnost na području BiH.

Ovim obilascima koje planiramo u naredna tri četiri mjeseca želimo obići Europu, Ameriku, Australiju i napraviti jednu zajedničku strategiju kako se povezati, da jedni drugima možemo biti logistička potpora kada je u pitanju traženje pozicije zaštite hrvatskog naroda. Kroz te susrete želimo vidjeti kakav je stvarni interes naših ljudi za povratak u BiH, posebno kod ovih ljudi koji su otišli zadnjih desetak godina, i koje su glavne prepreke za taj eventualni povratak.


Početkom studenog, točnije 5. studenog, vaša delegacija dolazi u posjet Hrvatima iz BiH koji žive ovdje u Švicarskoj. Koji je točno cilj ovog vašeg dolaska?

- Naš odbor HNS je uspostavio komunikaciju s predstavnicima Hrvata Švicarske. Biti će nekoliko zasebnih razgovora; jedni su političke prirode, drugi su neformalni susreti nakon svete mise i na koncu, najvažnije, razgovori o gospodarskoj susradnji. Biti će posebno organiziran susret gospodarstvenika Hrvata koji djeluju u Švicarskoj i njihovih kolega iz BiH. Dakle, pokušati ćemo povezati tu političku i ljudsku dimenziju, da vidimo što možemo jedni drugima pomoći. Te će aktivnosti ispuniti ova dva radna dana našeg posjeta. Skraćeno rečeno - kako možemo jednom kvalitetnijom suradnjom, koja je u posljednje vrijeme izostala, napraviti jednu kvalitetnu vezu koja bi rezultirala jednom snažnom logistikom izvan BiH kako bi se uspjeli predstaviti kao narod, ukazali na naše probleme, da bi ostali i preživjeli kao konstitutivni narod na ovom prostoru.

Dakle, HNS ima funkciju ujedninjava hrvatskih glasova iz BiH? 

- Upravo tako, ali i cilj je da postignemo razumjevanje izvana, da smo dostigli tu razinu. Želja nam je dobiti jedno razumjevanje za tu našu strategiju, kako bi za pet ili deset godina imali jednu drukčiju sliku kad je u pitanju hrvatski narod u BiH.

Putem ovog portala mi ćemo pravovremeno informirati Hrvate u Švicarskoj o planiranim susretima. Nažalost, Hrvati iz Švicarske se ne mogu direktno informirati na vrelu informacija. Kako je moguće da Hrvati u BiH nemaju svoju nacionalnu televiziju na hrvatskom jeziku koju mogu uređivati prema svojim narodnim potrebama i baštini? Zašto se to tolerira? Pa to je osnovno ljudsko i narodno pravo.

- Vi ste tu naveli samo jedan primjer. Zbog ograničenosti vremena nisam dotako sva ta pitanja. Što se tiče medija i informiranja, prema standardima koji vrijede u demokratskom svijetu, čak i za male skupine, a ne nacionalne manjine, imate osigurano pravo na televiziju na svom jeziku. U BiH ne možete osigurati televiziju na hrvatskom jeziku. U završnoj smo fazi u Parlamentu da to pitanje definitivno rješimo. Slično je pitanje o obrazovanju, hrvatskom jeziku, ali zbog kratkoće vremena ja ta pitanja nisam doticao, ali to je sve ilustracija realne pozicije hrvatskog naroda danas u BiH.  

Nadam se da će biti prigode o svim tim pitanjima razgovarati za vrijeme ovih susreta 5. i 6. studenog. Zahvaljujem vam na ovom razgovoru i vidimo se uskoro u Zürichu. 

- Ja se zahvaljujem vama i drago mi je da sam se ovim putem mogao obratiti Hrvatima u Švicarskoj i veselim se skorom susretu s njima. 

Razgovor vodio: Ivan Ivić