Budimir: Reformom pravosuđa do približavanja EU-u

„Dva su cilja na tom putu, poboljšanje njegovog funkcioniranja i postizanje većeg stupnja neovisnosti, ali i ispunjavanja uvjeta za približavanje euroatlanskim integracijama", rekao je Budimir u ponedjeljak u obraćanju na početku dvodnevnog sastanka o strukturiranom dijalogu koji je otvoren u Banjoj Luci.

Naveo je i kako je bilo određenih namjera da se iz ovog procesa izostave predstavnici FBiH.

„Obvezan sam iznijeti i svoj stav o organizaciji ovog dijaloga, kojom se pokušalo izbjeći predstavnike FBiH, čime bi ne samo FBiH bila dovedena u poziciju pasivnog promatrača u ovom procesu, već bi i sam dijalog bio derogiran, a cijelokupni proces pokrenut na način da se njegova realizacija uspori, oteža ili u konačnici dovede u pitanje. Ne želim vjerovati kako je to učinjeno svjesno i želim vjerovati kako se takav propust više neće ponoviti", rekao je Budimir.

U svom obraćanju iznio je i načela za koja smatra da trebaju biti prihvaćena kao polazišta za dijalog i razradu, a koja će zastupati predstavnici Federacije BiH.

Načela stranaka koje čine izvršnu vlast u FBiH o procesu reforme pravosudnog sustava BiH su, kazao je, apsolutno provođenje reforme pravosuđa, ali i cijelog sektora pravde na koju smo se svi skupa obvezali prihvaćajući državnu strategiju reforme toga sektora.

Smatraju i da polazne osnove za reformu moraju predstavljati zajedničke stavove svih institucija u BiH, odnosno oba entiteta, a nipošto samo jednog od njih.

„S tim u svezi, podržavamo početak strukturiranog dijaloga o pravosuđu i predlažemo da se sljedeći dijalog održi u Sarajevu, zatim u Mostaru, a potom po dogovoru. Inzistiramo da konačna rješenja za pravosuđe u BiH budu ona koja će biti opće prihvaćena i do kojih će se doći kroz dijalog svih institucija u BiH", kazao je federalni predsjednik.

Također, pozdravio je i spremnost EU da se uključi u reformu pravosuđa u BiH, jer je reforma konačno prepoznata kao nužna, te iskazao svoje opredjeljenje da reforma bude na liniji jačanja zaštite ljudskih, u skladu s europskim i svjetskim standardima, uz poštivanje specifičnosti i unutarnjeg uređenja i potreba građana Bosne i Hercegovine.

„Smatramo da sudska vlast, kao treći stup vlasti, konačno treba biti zaokružena cjelina. Građani BiH moraju imati efikasnu zaštitu svojih prava. Ta zaštita nužno treba biti osigurana od države. Dok su entiteti teritorijalni dijelovi države, Bosna i Hercegovina je država, sa svim svojim specifičnostima. Ipak, Sud Bosne i Hercegovine nije nadomjestak za Vrhovni sud, koji bi između ostaloga usklađivao i sudsku praksu sudova u BiH, što je veliki nedostatak posebno u predmetima ratnih zločina", naglasio je on.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost građana BiH i ubrzalo rješavanje predmeta ratnih zločina, potrebno je, dodao je, stvaranje jedinstvenog pravnog okvira za djelovanje sudova i drugih pravosudnih institucija.

Taj okvir ne mora podrazumijevati jedan zakon u primjeni, već jedinstvene kriterije i standarde procesuiranja i odgovornosti, kao i prava žrtava, a to, naveo je, podrazumijeva i provođenje Državne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina u cijelosti.

Budimir je dodao i da je potrebno redefinirati ulogu i ovlasti Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, preispitati način financiranja pravosudnih institucija u BiH, osobito u Federaciji BiH.

Izrazio je nadu kako će upravo današnji dijalog biti važan korak prema usklađivanju bh. pravosuđa s europskim i svjetskim standardima, ali i da je ovo znak aktivnijeg angažmana međunarodne zajednice, s ciljem da Bosna i Hercegovina konačno postane dio euroatlantskih integracija.

„Dijalogom, kompromisom i radom, možemo i moramo činiti pomake te voditi ovu zemlju ka ljepšoj i sigurnijoj budućnosti", zaključio je predsjednik FBiH.

(Fena)