BiH je nakon dvadesetak izmjena Izbornog zakona potreban novi zakon

hrvatski konzulat, Hrvati, DIP , predsjednički izbori, Hrvatska, predsjednički izbori, Hrvatska zemlja, biračka mjesta, DIP , CIK, izborni zakon, konferencija

Sudionici konferencije "Reforma izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini" suglasni su kako postoje brojna pitanja koja bi trebalo riješiti kada je u pitanju Izborni zakon BiH, zbog čega je nakon dvadesetak izmjena i dopuna, sada potrebno donijeti potpuno novi zakon.

Rečeno je to u okviru drugog dana skupa, prvog ovakve vrste u BiH, kojeg je organizirala Škola za političke studije Vijeća Evrope u BiH, ali ideja organizatora nije nametati rješenja već omogućiti platformu za razgovor i ponukati na dijalog o ovoj temi.

Kako je podsjetio direktor Škole za političke studije Vijeća Evrope Esad Mavrić, prvog dana konferencije predstavnici Centralne izbore komisije dali su presjek stanja izbornog zakonodavstva i preporuke, a danas je nastavljena rasprava kojoj sudjeluje i nekoliko bh. parlamentaraca.

Mavrić u izjavi za Fenu napominje kako predstavnici parlamentarnih stranaka, odnosno njihovi zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon konferencije mogu neke stvari sa skupa inicirati i u parlamentarnoj raspravi.

Ono što je do sada istaknuto je potreba da se uđe u potpunu reformu Izbornog zakona, ali i šire izbornog zakonodavstva, iako postoji i politički i tehnički aspekt problema, a imajući u vidu vremenske rokove potrebno je krenuti makar s onim oko čega postoji saglasnost.

S obzirom na trenutnu političku situaciju i posebno nedostatak političkog dijaloga, ovu temu u Školi za političke studije Vijeća Evrope smatraju izuzetno važnom za jačanje političke saradnje i stabilizaciju ukupnih odnosa s ciljem nastavka reformskih procesa i ukupne demokratizacije društva.

Konferencija završava u ponedjeljak, 16. prosinca, kada bi trebali biti doneseni i određeni zaključci koji će biti adresirani prema Parlamentarnoj skupštini BiH kako bi došlo do pokretanja aktivnosti unutar PSBiH o ovim pitanjima.

Na skupu je i 50-ak sudionika iz političkog i javnog života BiH, članovi CIK-a, predstavnici zakonodavne vlasti s državnog i entitetskog nivoa, te političkih stranaka i međunarodnih organizacija.