Bećirović: 'U Srebrenici kandidirati jednog kandidata probosanskih stranaka'

Denis Bećirović, SDP, Srebrenica, SDP, Srbija, Politika, Aleksandar Vulin

U Srebrenici na Lokalnim izborima 2020. godine moramo osigurati jedinstven nastup svih političkih stranaka koje priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. Srebrenica treba biti corpus separatum unutar države Bosne i Hercegovine u političkom, pravnom i svakom drugom smislu.

U Srebrenici, kao i u drugim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, postoje političke, ideološke i druge razlike među političkim strankama. Međutim, s obzirom kako je sudski utvrđeno da je Srebrenica jedina mjesto u Europi gdje je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid glavna razdjelnica među političkim strankama ne smije biti ni političke, ni ideološke, ni nacionalne, ni vjerske prirode. Sve dok je na sceni anticivilizacijsko negiranje sudski utvrđenih činjenica glavna linija razgraničenja među političkim strankama mora biti pitanje priznanja počinjenog genocida. Dakle, u Srebrenici postoje političke stranke koje priznaju počinjeni genocid i one koje ne priznaju. Smatram kako i SDP BiH mora biti među onim strankama koje se bezrezervno, udruženo i sistematski bore protiv negatora genocida.

Zato smatram kao predlagač Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem sam predlagao zabranu negiranja, poricanja i minimiziranja zločina genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, da se moramo organizirano i principijalno boriti protiv svih oblika negiranja i poricanja genocida. Poricanje genocida u literaturi se označava kao „posljednja faza u izvršenju jednog genocida”. Poricatelji genocida imaju za cilj zadati posljednji udarac svojim žrtvama – da negiraju, minimiziraju, trivijaliziraju, odobravaju ili opravdavaju zločin i na taj način liše žrtve makar i posthumne istine.

Suočene s ovakvim i sličnim negativnim pojavama brojne zemlje opredijelile su se da poricanje genocida proglase krivičnim djelom. Trenutno čak 11 zemalja Europske unije (Austrija, Belgija, Češka Republika, Francuska, Njemačka, Italija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka) i Švicarska, propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo. Europska unija je, također, preduzela korake prema inkriminaciji poricanja genocida. Prvo je zajedničkom akcijom 98/443/JHA bilo predviđeno da se rasističko i ksenofobično ponašanje proglasi krivičnim djelom u svim zemljama članicama. Zatim je 2001. izrađen Prijedlog okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije. U ovom dokumentu u ponašanje koje se smatra rasističkim i ksenofobičnim uključuje se: ”javno podržavanje genocida ili zločina protiv čovječnosti kako su oni definirali u Statutu Međunarodnog krivičnog suda”. Ovaj prijedlog usvojio je Europski parlament 23/05/2002.

Negiranje povijesnih činjenica, koje su i sudskim presudama i političkim odlukama potvrđene, može rezultirati novim genocidom. Bez pouka iz prošlosti, bez istine i pravde, nema bolje budućnosti. Kakvu budućnost možemo očekivati bez pravde i istine? Onima koji negiraju genocid bilo bi bolje da se suoče s istinom, kako bi i njihova djeca imala sigurniju, bolju budućnost. Bolja budućnost zasnovana na učenju o genocidu, na institucionalizaciji kulture pamćenja, na istini i pravdi nema alternative.

Problem genocida je problem i cijelog čovječanstva. Shodno tome, i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija, srpnja 1995, treba promatrati na europskom i svjetskom nivou, u okviru internacionalnog prava, Povelje UN, Europske Unije.

Priznanje genocida u Srebrenici predstavlja temelj pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji, temelj bolje zajedničke budućnosti bosanskohercegovačkog društva i države i temelj euroatlanskih integracija Bosne i Hercegovine, piše u priopćenju stranke.