Sanja Bijakšić: Ulaganje u obrazovanje je investicija koja se uvijek isplati

Prof.dr.sc. Sanja Bijakšić , Sveučilište Mostar, Prof.dr.sc. Sanja Bijakšić , Poslovni kompas, naša tv, Miljenko Buhač, Prof.dr.sc. Sanja Bijakšić , Sveučilište u Mostaru, Prof.dr.sc. Sanja Bijakšić , sveučilište, Mostar

Na PR Days Mostariensis konferenciji koja je predviđena 20.-22. studenog 2019. predavanje će održati i Sanja Bijakšić, prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru. Autorica ili koautorica je pet knjiga i preko 65 znanstvenih i stručnih radova na području marketinga. Članica je programskih i uređivačkih odbora više domaćih i međunarodnih konferencija kao i časopisa. Osim na Sveučilištu u Mostaru, kao predavač bila je angažirana na nekoliko sveučilišta u BiH na sva tri ciklusa.

Smatrate li da je PR prepoznat u BiH kao važna oblast?

- O značaju PR-a dovoljno govori svojevremena izjava Bill Gatesa koji je naglasio da ako bi mu ostao samo jedan dolar u marketinškom budžetu, potrošio bi ga na PR. Međutim, na našem tržištu situacija je drugačija i PR aktivnosti u organizacijama još uvijek nemaju ulogu kakvu bi trebale imati. PR-om se ne možete baviti ad hoc, kada trebate predstaviti organizaciju i njeno poslovanje ili kada dođete u „kriznu“ situaciju. Najčešće se PR-om bave oni koji su završili srodne discipline i nemaju sva potrebna znanja i vještine za bavljenje PR-om. Osobe koje se bave PR-om moraju biti posebno educirane, elokventne, izražene emocionalne inteligencije, s poznavanjem stranih jezika, ali i osobe koje imaju interdisciplinarna znanja. Upravo zbog potrebe za ovakvim kadrom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru pokrenut je studij Odnosa s javnošću koji obrazuje buduće komunikatore da se s različitim problemima na koje nailaze organizacije mogu uhvatiti u koštac. Ovih dana predstavljen je novi Interdisciplinarni doktorski studij na kojemu su Komunikacijske znanosti jedan od ponuđenih smjerova što svakako ide u prilog činjenici da PR ima sve veći značaj i da se na tržištu rada znanje PR stručnjaka valorizira.

Sveučilište je domaćin četvrte Pr Days Mostariensis konferencije. Koje razlike uočavate od održavanja prve konferencije?

- Ideja o organiziranju konferencije koja se bavi PR-om, integriranom komunikacijom i medijima je zasigurno vizionarska. Prva konferencija okupila je dvadesetak znanstvenika i praktičara iz ove oblasti dok danas, nakon tri godine, participira preko 100 sudionika. Koliki je značaj ove konferencije dovoljno govori i činjenica da će na njoj sudjelovati i jedan od najcitiranijih autora s područja kriznog komuniciranja, Timothy Coombs. Uz prezentacije znanstvenika i praktičara, ujedno će timovi studenta sa sedam sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije imati mogućnost da prezentiraju svoje umijeće i vještine iz ove oblasti. Novina ovogodišnje konferencije je i sajam knjiga na kojem će sudjelovati četiri izdavačke kuće kao i promocija pet knjiga autora koji se bave PR-om i marketinškom komunikacijom.

Tema ovogodišnje konferencije je krizno komuniciranje. S obzirom da je svaka kriza individualna, koliko znanja je potrebno kako bi krizno komuniciranje bilo uspješno?

- Danas niti jedna organizacija nije imuna na krizu. Kriza dolazi iznenada, izaziva nesigurnost, a od menadžmenta zahtijeva trenutnu reakciju. Od presudne je važnosti da se u kriznim situacijama ne izgubi sposobnost upravljanja ili čak osjećaj realnosti. Komunikacijski menadžeri moraju postati izvor pravovaljanih informacija i upravo oni moraju biti ti koji će komunicirati sa svim zainteresiranim dionicima. Samo na taj način mogu se izbjeći moguće špekulacije, ali i amortizirati negativne posljedice krize.

Jesu li po Vašem mišljenju uočene pozitivne kretnje u razvoju Sveučilišta?

- Sveučilište je svojevrstan „živi“ organizam u kojemu su promjene neminovne. Zadnjih godina aktivno se radi na izgradnji i promociji Sveučilišta kao moderne europski orijentirane visokoobrazovne institucije. Pokrenut je zajednički master studij na Filozofskom fakultetu iz Politologije u suradnji sa Sveučilištem iz Banske Bistrice, uvode se kolegiji na jednom od stranih jezika, partner smo na dva studijska programa na zajedničkom doktorskom studiju u Eisenstadtu, sve više naših studenata semestar provodi u inozemstvu, ali i stranih dolazi, ulažu se veliki napori u povećanje broja međunarodnih projekata koji jačaju kurikularne i infrastrukturne kapacitete Sveučilišta. Ujedno se aktivno radi na povezivanju Sveučilišta i gospodarstva. Ovo je samo dio aktivnosti u kojima aktivno participiramo, a koje zasigurno govore o pozitivnom kretanju Sveučilišta.

Primjećuje li se na Sveučilištu pad broja upisanih studenata jer sve više mladih odlazi iz BiH?

- Obzirom na aktualne trendove koji su evidentni ne samo u našoj zemlji, već i šire, pad broja studenata je neminovnost, pa i jedna situacija koja zahtijeva „krizno djelovanje“. Prema pokazateljima pad broja upisanih studenata je oko 3% na godišnjoj razini. Ovaj postotak nije velik, ali ne smije se zanemariti. Stoga se poduzima niz aktivnosti koji imaju za cilj podići kvalitetu studiranja. Naglasila bih da isključivo podižući kvalitetu studiranja i studijskih programa možemo stvoriti konkurentne prednosti. Stoga se studijski programi redovito inoviraju, usklađuju s potrebama na tržištu rada, studenti se potiču na usvajanje praktičnih znanja, uz pomoć Studentskog zbora, organiziraju se besplatni tečajevi stranih jezika, programiranja…

Što bi Vi kao prorektorica za međunarodnu suradnju poručili mladima koji
su u nedoumici oko ostanka ili odlaska iz BiH?

- Mladi ljudi trebaju biti radoznali, željni znanja, novog iskustva. Ne kao prorektor i profesor, već prije svega kao roditelj, svim studentima sugerirala bih da iskoriste mogućnost odlaska u inozemstvo kroz proces razmjene te da provedu barem semestar na nekom stranom sveučilištu. Stečena znanja i iskustva nakon toga primijenite u našoj zemlji. Ulaganje u obrazovanje je „investicija“ koja se uvijek dugoročno isplati. Završila bih riječima Nelsona Mandele „Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet“. Znamo da svijet ne možemo promijeniti, ali možemo nas.

Razgovarala: Martina Perković / Hercegovina.info