Komisija će predložiti Papi: Međugorska crkva ipak je svetište

Međunarodna komisija podnijet će izvješće za koji dan, a među nekoliko opcija pretpostavlja se kako će biti donesena odluka da se međugorska crkva proglasi svetištem i predloži papi Benediktu XVI. da imenuje posebnog delegata koji bi ga redovito izvještavao o zbivanjima u župi, moguće je čak i da mjesto ostane izvan jurisdikcije mostarskog biskupa!

Priznanje vjerodostojnosti ukazanja i poruka koje od 1981. godine navodno prima šestero vidjelaca, najprije redovito na Podbrdu, a kasnije u različitim terminima i mjestima, sigurno neće biti na dnevnom redu sve dok se ukazanja nastavljaju, a poruke šire svijetom. Upravo su poruke i izazvale različite prijepore o autentičnosti fenomena; mostarski biskup u vrijeme prvih ukazanja msgr. Pavao Žanić u početku je bio sklon međugorskim događanjima, ali kad je Gospa počela ‘govoriti' protiv biskupa, što je paradoksalno i jedan od jakih dokaza neautentičnosti, postao je gorljivi negator svega što se ondje događa.

Njegov stav naslijedio je i današnji biskup Ratko Perić, pa zbog njegovih primjedbi kako je Gospa ‘dosad poslala više od 40 poruka o svemu i svačemu, a vidioci određuju gdje će se ukazati', još nisu dozvoljena službena hodočašća u hercegovačko mjesto, a javna prepucavanja zagovaratelja i protivnika su vrlo česta.

I u Vatikanu postoje podjele oko fenomena: predsjednik komisije, talijanski kadrinal Camillo Ruini sklon je ublažiti retoriku i potaknuti ljude na bogočašćenje u Međugorju, a na tom je tragu i ugledni kardinal Christoph Schönborn, bečki nadbiskup i član Kongregacije za nauk vjere, koji se 2010. godine iznenada i bez uobičajene najave ordinariju pojavio u Međugorju ne skrivajući se od medija i predstavio svoj stav, vrlo sklon fenomenu.

Ipak, pročelnik Kongregacije, kardinal Tarcisio Bertone, po funkciji drugi čovjek Svete Stolice, smatra da bi Komisija trebala zabetonirati zaključak iz 1991. godine, u kojem stoji da se ‘na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.'

O stavovima članova komisije nema službenih podataka, njezin je rad tajan, ali Hercegovci znaju da je nedavno ispitan mostarski biskup Ratko Perić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar, svih šestero međugorskih vidjelaca i fra Jozo Zovko, župnik iz prvih godina ukazanja. Komisija proučava različite dokumente i razmatra kronologiju zbivanja te istražuje izlječenja o kojima su zabilježena svjedočanstva.

Međugorsku župu anonimno obilaze i vatikanski ‘agenti' kojima je cilj podnijeti izvješće o pastoralnom radu i svemu što se zbiva oko mjesta ukazanja. Neke pretpostavke govorile su i o osnivanju posebne biskupije u čijem bi se sastavu našlo Međugorje, a katedra biskupa bi bila u Trebinju, no zbog malog broja katolika u tom mjestu, ova opcija se više ne spominje.

Sve ove rasprave, kontre i rekontre ne smetaju hodočasnike, u Međugorju se moli, ispovijeda, pričešćuje kao na malo kojoj lokaciji katoličkog svijeta, a u trideset godina postojanja fenomena, posjetilo ga je oko 30 milijuna ljudi.

Slobodna dalmacija