Ivan Musa: Hrvati će na izborima birati između federalne jedinice i unitarne građanske BiH

Što ima nova u političkoj izbornoj ponudi u hrvatskom korpusu. O tim i drugim temama razgovaramo sa gospodinom Ivanom Musom predsjednikom HKDU-a BiH.

PITANJE: Gospodine Musa, HKDU BiH na izbore izlazi zajedno sa HDZ-om BiH. Zašto?

ODGOVOR: Ponajprije zbog velike političke podudarnosti HDZ-ova političkog projekta i političkog projekta HKDU-a BiH. Obje stranke vide riješenje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH kroz federalizaciju BiH sa mogućnošću teritorijalnog diskontinuiteta federalnih jedinica, sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću na razini federalnih jedinica. Sloga oko tog ključnog pitanja bio je temeljni motiv zajedničkog izbornog nastupa. Drugo, što je taskođer važno jeste izbjegavanje rasipanja glasova i treće, HKDU BiH na ovaj način može ostvariti sve svoje izborne ambicije.

PITANJE: Što određuje izborne koalicije kod hrvatskih stranaka u BiH? Što je to što ih veže, odnosno što je to što razdvaja dvije glavne političke grupacije? Ima li tu strančarenja i liderskih ambicija?

ODGOVOR: Nema dvojbe da postoje krupne razlike u pristupu rješavanju hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. Sjetite se samo potpisivanja Kreševske deklaracije u kojoj je navedeno da su stranke potpisnice deklaracije protiv dvoentitetske BiH. Deklaracijom je otvorena mogućnost da se na srednjoj razini vlasti formiraju federalne jedinice sa mogućnošću teritorijalnog diskontinuiteta federalnih jedinica, što jasno otvara mogućnost uspostave federalne jedinice sa hrvatskom većinom u BiH. Upravo ta mogućnost je bila problem nekim potpisnicima deklaracije da uopće taj dokument potpišu. Večer prije potpisivanja Kreševske deklaracije nekoliko potpisnika je imalo burne sjednice stranačkih tijela. Dakle, na jednoj strani imate one koji se zalažu za federalizaciju BiH pa time i za formiranje federalne jedinice sa hrvatskom većinom, a na drugoj strani imate stranke koje su protiv federalne jedinica sa hrvatskom većinom u BiH. Da budem posve konkretan, odnos prema federalnoj jedinici sa hrvatskom većinom je ono što dijeli političku scenu hrvatskog naroda u BiH. Jedni su za a drugi su protiv.

PITANJE: Mislite li da će to  biti tako jasno u kampanji da će to birači moći prepoznati?

ODGOVOR: Mislim da hoće. Grupacija koja je protiv federalne jedinice sa hrvatskom većinom zadržava se samo na priči da su Hrvati nejednakopravni, da su oni protiv BiH sa dva entiteta i tako dalje. Kad se dođe do srednje razine vlasti onda počmu mucati pa su za zemljopisne regije, pa za ovo, pa za ono, svašta samo ne federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom. Oni se žeste na RS i Milorada Dodiga a federaciju nastoje prešutjeti. S druge strane imate posve jasnu i profiliranu politiku koja se zalaže za federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom bez zamuckivanja o tom pitanju.

PITANJE: Može li se onda govoriti da postoji grupacija hrvatskih stranaka koja je bliža Srbima sa konceptom federalizacije BiH i ona koja je bliska Bošnjacima sa zemljopisnim regijama?

ODGOVOR: Moram Vas ispraviti. Koncept federalizacije BiH nije srpski nego izvorno hrvatski koncept od prije početka rata. Srpski narod u BiH bio je listom prihvatio Miloševićev koncept da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi, tadašnji Muslimani, današnji Bošnjaci i onda i sada bili su za unitarnu BiH sa regionalnim pristupom. Dakle, federalizacija BiH je izvorno hrvatski projekt. To što su Srbi bliži hrvatskom nego li bošnjačkom projektu razumljivo je samo po sebi jer ih je strah hegemonije većinskog naroda u BiH. Prema tome, može se govoriti o strankama izvornog hrvatskog projekta federalizacije BiH i onim hrvatskim strankama koje su sklone bošnjačkom političkom projektu zemljopisnih regija. Ili ako hoćete može se govoriti o hrvatskoj desnici koja traži uspostavu federalne jedinice sa hrvatskom većinom i ljevici koja u tom vidi problem i radije bi BiH po mjeri većinskog naroda, takozvanu građansku BiH.

PITANJE: Vi ste sa HDZ-om BiH prvi sklopili sporazum o stranačkoj suradnji. Poslije toga slične sporazume HDZ BiH je sklopio i sa HDZ-om Hrvatske, potom sa HSS-NHI-om BiH. Koji je smisao tih sporazuma? Koja je njihova politička važnost?

ODGOVOR: Suština tih sporazuma jeste prihvaćanje kncepta federalizacije BiH kao hrvatskog političkog projekta u BiH i podrška jednom kandidatu za člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Tu leži i suština reakcija iz HSS-NHI-a BiH nakon što je predsjednica te stranke stavila svoj potpis na sporazum. Iako taj sporazum ni u kom slučaju ne znači istovremeno zajednički izborni nastup, što je predsjednica HSS-NHI-a i rekla prilikom potpisivanja sporazuma rekavši da njena stranka ide na izbore samostalno, žestoka reakcija njene oporbe u toj stranci iznenadila je mnoge. Federalna jedinica sa hrvatskom većinom u BiH za njih je crvena krpa jednako kao i za bošnjačke stranke u BiH. To protivljenje federalnoj jedinici sa hrvatskom većinom se do sada nastojalo sakriti ko zmija noge no kad su dovedeni na čistac više se nisu mogli suzdržati. S druge strane, stoga i jest bitno što je vladajuća stranka u Hrvatskoj stavila svoj potpis na takav strateški sporazum. To je po prvi put nakon Daytona da se vladajuća stranka u hrvatskoj, dakle službeni Zagreb potpisom na jedan dokument obvezuje na posve konkretno političko djelovanje u cilju federalizacije BiH. Do sada je hrvatski narod u BiH imao samo verbalnu podršku službenog Zagreba u vrlo općenitim formulacijama koje nikoga ni na što nisu obvezivali. Ovdje je riječ o dokumentu koji je potpisan sa stožernom strankom hrvatskog naroda u BiH  koji obvezuje na posve konkretno djelovanje.

PITANJE: Nedavno je u Zagrbu sklopljen dogovor između HDZ-a i SDP-a Hrvatske kojim je reduciran broj biračkih mjesta za hrvatske državljane u BiH i određena fiksna kvota od tri zastupnika u Hrvatskom saboru za takozvanu jedanaestu izbornu jedinicu. Što je tu posrijedi?

ODGOVOR: Iako javnost uglavnom ima dojam da je riječ o pritisku od strane SDP-a Hrvatske, bez koga ustavne promjene u Hrvatskoj nisu moguće, prije mislim da je riječ o pritisku koji dolazi iz vana. Hrvatska je nažalost sklona popuštanju pred međnarodnim pritiskom. Pod međunarodnim pritiskom Hrvatska je hrvatskom narodu u BiH ukinula Herceg-Bosnu sa teškim političkim posljedicama za hrvatski narod u BiH kojima se još ne nadzire kraj. Hrvatski narod iz BiH u ratu je sa puškom u ruci stvorio svoju Herceg-Bosnu braneći svoju opstojnost u BiH i svoja suverena prava u BiH. Pored toga, Hrvati BiH dali su svoj veliki prilog uspostavi i obrani Republike Hrvatske, krvlju naših najboljih sinova i znatnim novčanim prilozima naših ljudi rasutih diljem svijeta koji su svi ko jedan stali u obranu Republike Hrvatske i obranu svojih suverenih prava u BiH. Onima koji nam osporavaju pravo glasa u Hrvatskoj govoreći da smo suveren i konstitutivan narod u BiH, odgovaramo vratite nam suverenitet u BiH koji nam je voljom službenog Zagreba ukinut. Ovako smo prinuđeni ponovno se boriti za ono što smo se u ratu izborili. Želimo pravo glasa za hrvatski narodni sabor u BiH.

PITANJE: Hrvatske političke stranke se nisu uspjele dogovoriti oko zajedničkog predsjedničkog kandidata. Hoće li se ponoviti situacija od prošlih izbora da nam Bošnjaci izaberu člana predsjedništva?

ODGOVOR: Na žalost takva mogućnost postoji i da su hrvatske stranke predložile samo jednog kandidata. Bošnjaka je u Federaciji više od 75% i mogu izabrati člana predsjedništva i sebi i Hrvatima. Ovaj put možda se možemo nadati da se bošnjačko biračko tijelo raspe na više bošnjačkih kandidata. No ono što bi bilo vrlo važno jeste da kandidati iz reda hrvatskog naroda čestitaju onom tko među njima osvoji najveći broj glasova. Nažalost to se na prošlim izborima nije desilo. Kao što vam je poznato na prošlim izborima pobjednik među hrvatskim kandidatima bio je gospodin Ivo Miro Jović. Drugi hrvatski kandidati tada su odbili čestitati Ivi Miri Joviću izbornu pobjedu pokazujući da im je svejedno da li će hrvatskog člana predsjedništva izabrati Hrvati ili će im ga izabrati Bošnjaci i tim jasno pokazuju koliko im je stalo do hrvatskog suvereniteta u BiH. Ljudi koji su se u kampanji kleli da ih samo smrt može spriječiti u borbi za hrvatski narod u BiH odbijaju poslije izbora čestitati onom tko je među Hrvatima dobio najveći broj glasova i prihvaćaju onoga koga su im izabrali Bošnjaci. Istopilo im se Hrvatstvo ko lanjski snijeg. Neka izborno povjerenstvo proglasi pobjednikom koga hoće, ali neka hrvatski kandidati čestitaju onom tko među njima osvoji najveći broj glasova. Time će pokazati da su zaista Hrvati i da im je stalo do suverenih prava hrvatskog naroda u BiH.

PITANJE: Naglašavate potrebu rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH kroz formiranje federalne jedinice sa hrvatske većinom. Hoće li ustavne promjene koje se najavljuju poslije izbora biti tog opsega i da li je moguće postići takav dogovor u BiH?

ODGOVOR: Da je to moguće svjedoči banjalučka izjava trojice lidera Čovića, Dodiga i Tihića u sklopu prudskog procesa. Nažalost od te izjave nije se išlo dalje zbog snažnog protivljenja ostatka bošnjačke politike koja se može sažeti u izjavu Harisa Silajdžića „ Samo ne stolni grad Mostar, samo to ne". Protiv banjalučke izjave ustale su i neke stranke sa hrvatskim predznakom i one su vidjele opasnost kao i Silajdžić od „stolnog" Mostara. Soga i jeste od iznimne političke važnosti da hrvatski narod u BiH na izborima da svoje povjerenje onim strankama u čijim je poltičkim projektima sadržana uspostava federalne jedinice sa hrvatskom većinom jer će one to predlagati i tražiti za pregovaračkim stolom u permanentnoj političkoj krizi koja traje u BiH. Ako izaberu one koji su protiv „stolnog" Mostara onda hrvatska federalna jedinica ne samo da se neće uspostaviti nego uopće neće biti na dnevnom redu iz jednostavnog razloga što to nitko neće tražiti.