Vlada RH pokušat će osporiti pojedine navode iz presude haškoj šestorki

30.11.2017

Premijer Andrej Plenković u srijedu je poručio da je presuda Haaškoga suda šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata nepravedna ...

... i da na pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BiH 1990-ih te je najavio da će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi se ti navodi osporili odnosno u političkom smislu podići pitanje presude na razinu Vijeća sigurnosti, koje je osnivač suda.

"U tjedan dana vidjeti jedno vijeće istoga suda da na ovaj način, kao što je bilo u presudi (Ratku) Mladiću, ne vidi, ne prepoznaje, ne konstatira povezanost s tadašnjom državnim vrhom Srbije, govorim o Slobodanu Miloševiću, a danas istodobno aludirati na vezu između tadašnjeg vodstva RH, niti je istinito, niti je pravedno, niti je dobro, niti je prirodno. I zato u političkom smislu takve kvalifikacije i takvu razliku ne prihvaćamo", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon objave presude tijekom koje je u Haaškome sudu Slobodan Praljak, kojem je potvrđena prvostupanjska kazna od 20 godina zatvora, izvršio samoubojstvo popivši još uvijek nepoznatu supstancu.

Praljkov čin govori o moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz BiH

Premijer je izrazio nezadovoljstvo i žaljenje presudom te je u osobno ime i u ime Vlade izrazio najdublju sućut obitelji generala Praljka.

"Njegov čin za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, kada si je oduzeo život, najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata, iz BiH i hrvatskom narodu", poručio je premijer.

Na Haaškom sudu je, kazao je, da utvrdi kako je došlo do toga, a sam Praljkov čin doživio je "izrazio emotivno kao i ostali članovi Vlade".

"Izuzetno nam je žao, to pokazuje, po meni, toliki stupanj uvjerenosti kod Praljka da je sve ono što je radio, radio s ciljem da radi dobro za hrvatski narod", rekao je Plenković.

Smatra da je to Praljkova poruka svima na specifičan način, jedini koji mu je preostao, iz njegovog kuta, da se učini sve da se presuda koju je smatrao nepravednom i neprihvatljivom i njene eventualne posljedice na hrvatski narod, posebno u BiH, ne učini onakvom kakva je mogla izgledati danas, u tom trenutku.

Plenković je domaću i međunarodnu javnost podsjetio na pomoć, potporu i podršku koju je Hrvatska pružala BiH u vrijeme kad je ta susjedna država bila suočena s velikosrpskom agresijom i kad je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost.

Podsjeća pritom da je Hrvatska potpisala Washingtonski sporazum te Splitsku deklaraciju, kad je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga, a čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka suradnja i uspostava Federacije BiH.

Dodaje i da je Hrvatska vojska temeljem sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća što je imalo, kazao je, prekretnički značaj za odnos ravnoteže snaga te odvijanje operacije Oluja kojom je spriječeno ponavljanje najtežih zločina i genocida kao što se dogodio u Srebrenici.

Navodi i da je hrvatska vojska u savezništvu s Armijom BiH i Hrvatskim vijećem obrane oslobodila veliki dio teritorija BiH čime je zaustavljen rat i čime je omogućen Daytonsko-pariški mirovni sporazum. Ističe i da je Hrvatska niz godina pružala utočište stotinama tisuća izbjeglica iz BiH, neovisno o njihovoj nacionalnosti, te bila među državama koje su prve međunarodno priznale BiH.

"Želim podsjetiti da samostalnosti BiH ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine zajedno s Bošnjacima stvorili temelje za neovisnost i samostalnost BiH", naglasio je.

Podsjeća i da se Hrvatska tri puta nastojala kao 'prijatelj suda' uključiti u postupak šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, 2006., 2016 te u njegovom mandatu ove godine u žalbenom postupku, ali je sud te zahtjeve odbio.

Ističe da je za Hrvatsku posebno važno da je Žalbeno vijeće Haaškog suda još u srpnju prošle godine, kad je odbilo zahtjev Hrvatske, protumačilo sadržaj prvostupanjske presude iz 2013. godine tako da raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanje hrvatskog državnog vrha u onome što se naziva udruženi zločinački pothvat i nije ih osudilo krivima za bilo koji zločin.

Pri tome, dodaje premijer, potvrđeno je da u nadležnosti suda nije utvrđivanje odgovornosti države te da se zaključci raspravnog vijeća ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske.

Pogrešno se aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha

"Vlada RH smatra da se ovom presudom na pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BiH 1990-ih godina", ustvrdio je premijer.

Pritom Vlada misli na, pojasnio je, neuvažavanje elemenata iz žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku odluku koje se odnose na kvalifikacije u udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Smatramo da državni vrh u tim ratnim događanjima, prema stavu Vlade, nije ni na koji način mogao biti povezan s onim činjenicama i interpretacijama kako su nastojale biti rastumačene i interpretirane u presudi iz 2013. Istodobno, želimo kazati kako je apsurdno da ni u jednoj pravomoćnoj presudi MKS za bivšu Jugoslaviju za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) usmjerenom na uspostavu velike Srbije, a kroz počinjenje niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija BiH, što smo imali prigode svjedočiti prošli tjedan kada je izrečena kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću", kazao je.

"Mislim da svi oni koji su živjeli taj period znaju što se zbivalo, odakle su procesi krenuli i na koji je način vođena agresija i politika tadašnjeg Miloševićevog režima, od Slovenije, preko Hrvatske, BiH i konačnici Kosova. Sasvim je jasno da je to bit cijelog procesa i glavni razlog brojnih žrtava koje su se dogodile u svim državama nastalim raspadom bivše SFRJ", kazao je.

Presuda neće utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH

Premijer ne smatra da će presuda utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH te je poslao jasnu poruku podrške opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH i okrenutosti budućnosti "prijateljskoj i susjednoj BiH čiji teritorijalni integritet Hrvatska respektira".

A Vlada će, dodaje, u svim aktivnostima suradnje voditi računa da bude najveći zagovornik europskog puta BiH.

"Mislim da je odnos Hrvatske i BiH odnos povjerenja, partnerstva međusobnog uvažavanja i potpore. I tu politiku će Hrvatska nastaviti voditi", rekao je Plenković dodavši da žele biti okrenuti budućnosti, pomirbi, stabilnosti, kao i satisfakciji svih žrtava svih kaznenih djela i zločine koji su se dogodili na području BiH. Većeg zagovornika za daljnji reformski napredak, daljnji europski put BiH od Hrvatske u međunarodnoj zajednici, barem kad je riječ u Europi, zasigurno nema, poručio je.

Odgovarajući na novinarska pitanja odbacio je ocjenu nekadašnje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koja je u povodu presudu uz ostalo kazala da je to i osuda politike koju je vodio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1990-ih godina. Franjo Tuđman najzaslužniji je, zbog svoje državničke mudrosti, da danas imamo slobodnu i neovisnu Hrvatsku, zajedno s hrvatskim narodom i hrvatskim braniteljima, poručio je premijer.

"Njegova politika prema BiH, kada je gledate realno, razborito, bila je uvijek usmjerena na to da se održi njena teritorijalna cjelovitost", dodao je. Povijesna istina pokazat će da je Hrvatska uvijek bila ona koja je stajala uz i podupirala BiH, kao što to radi i danas, dodao je te kazao i da Hrvatska želi da se odnosi sa svim državama nastalima na području bivše SRJ razvijaju u duhu dobrosusjedstva, suradnje i pomirbe.

"Moramo se okrenuti budućnosti, uvijek imati na umu pijetet prema svim žrtvama, bez obzira iz kojeg naroda dolazile i nastojati, a to je bila zamišljena jedna od uloga Haaškoga suda, okrenuti stranicu povijesti i ići prema budućnosti. Međutim, kad se određujemo prema povijesti dobro bi bilo da je to u skladu sa stvarnim povijesnim činjenicama i istinom", poručio je.

HINA

loading...