U subotu prva komemoracija u Hudoj jami – bit će prisutna tri biskupa i slovenski predsjednik Pahor

posavski obzor, huda jama, masovna grobnica, huda jama, misa, obljetnica, komunistički zločini, žrtve komunizma, zločini, jama, huda jama, lustracija, huda jama, Čitluk, knjiga, Društvo Huda jama, huda jama, huda jama, antifašisti, UDBA, zločini, komunistički zločini, žrtve komunističkih zločina, huda jama
Huda Jama je naselje u sastavu općine Laško u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama, a u sklopu rudnika je Barbarin rov u kojemu je 2009. godine pronađena masovna grobnica, a od 2011. godine je otvoren za javnost, te je posjet moguć uz prethodnu najavu. Laško je od Zagreba udaljeno svega sat vremena vožnje.

"U Hudoj jami bile su likvidacije od 28. svibnja pa do 10. lipnja 1945. godine. U Hudoj jami je ubijeno 2 000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Austrijanaca - oko 3000 žrtava. Nažalost, još uvijek su sve žrtve u Hudoj jami. Nijedna nije pokopana. Ova misa ima za cilj i komemoraciju da podsjeti hrvatsku, slovensku i austrijsku javnost da je čovjek taj koji je zaslužio da bude pokopan - civilizirano i pijetetno kao što i primjereno civiliziranim narodima", rekao je za naš portal Roman Leljak, slovenski istraživač arhiva.

Misu na tri jezika će voditi tri biskupa. Iz Hrvatske će to biti mons. Mile Bogović, iz Slovenije mons. Stanislav Lipovšek te iz Austrije prior Edmund Rudolf Wagenhofer.

Govorit će i predsjednik Slovenije Borut Pahor, iz Hrvatske predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak te iz Austrije predsjednik Društva za ljudska prava Norbert Kapeller. Glavni govor će imati Eva Irgl, predsjednica Komisije za ljudska prava u parlamentu Republike Slovenije.

"Nažalost, ovo je prva komemoracija - dosad još nijedna nije bila. Problem je što ti ljudi, od otkrića grobnice 2009. godine, nisu pokopani. Potrebno je opomenuti naše političare da imaju još jednu veliku obvezu - pokopati te ljude", naglasio je Leljak.

Huda jama jedno je od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945. godine., neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Za vrijeme komunističkog režima o stratištima i žrtvama komunističkog terora nije se puno govorilo, a i danas se ta tema izbjegava. U njoj je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.

Narod.hr