Seljaci na koljenima: Stanje je ravno zločinu

NE NAZIRE SE RJEŠENJE ZA POLJOPRIVREDU

Postoji samo nekakav nacrt, nadajmo se ne u bilješkama i crtežima na zgužvanoj salveti.

Propast hrvatske poljoprivrede i sela ravna je zločinu, pa bi, ako nitko drugi, svi resorni ministri i premijeri zbog nečinjenja trebali i kazneno odgovarati. Istina, domaći proizvođači nešto i proizvode, ali to nemaju kome prodati jer su inputi u Hrvatskoj i nekoliko puta viši od onih u zemljama iz okruženja, pa ne čudi što je uvoz dramatičan, nekontroliran, a uvozni lobiji sve jači i jači, i ne bi niti čudilo da odgovorne drže u šaci. Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, može proizvoditi količine hrane dovoljne za 25 milijuna ljudi. A mi? Čak je i proizvodnja mlijeka u samo godinu dana pala za 19 posto.
UPOZORENJA I IZ EU

Stoga je nedavno i predsjednik Sindikata poljoprivrede Šimo Orešković ponovno izjavio da je stanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru katastrofično, ali da to nije ništa u odnosu na ono što nas čeka iduće godine, zbog čega su sindikati krenuli s pripremama za referendumsko izjašnjavanje o generalnom štrajku. Sramotno, ali istinito - i ove se godine očekuje uvoz prehrambenih proizvoda u iznosu većem od dvije milijarde dolara, posebice proizvoda koji se i kod nas mogu proizvesti bez poteškoća, poput svinjskog mesa, mlijeka i jaja, a što se uvozi u ogromnim količinama, kao da smo država prekrivena vulkanskom prašinom, a ne bogata resursima.

Netko bi, a zna se i tko, SDP, pa i HDZ trebao odgovarati što smo i u Europsku uniju, kada je riječ o agraru, ušli nespremni kao da smo se poljoprivredom i stočarstvom počeli baviti jučer. Sramotno je što su nas i iz europskih fondova upozorili da nam je u idućoj godini za ulaganja u poljoprivedu na raspolaganju čak 11 milijardi eura, ali da su nam programi loši ili ih uopće nema.

Naravno, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina opovrgnuo je medijske tvrdnje da Europska komisija (EK) ima primjedbe na Nacrt hrvatske strategije ruralnog razvoja rekavši kako je sve to "laž i neistina". "To je potpuna neistina jer službeni dokument ruralnog razvoja nismo mogli uputiti, niti je vrijeme za uputiti Europskoj komisiji jer još nismo donijeli potrebne uredbe na nivou Vijeća", kazao je Jakovina, ali nije pojasnio što se do sada čekalo i što je radio dvije godine. No, već je općepoznato da aktualni ministar, što su potvrdili i mnogi stručnjaci, o svom poslu malo zna. Seljaci bi rekli da se i ne trudi, jer ih najčešće ignorira, dok se ponaša kao da je ministar ništkoristi, a ne poljoprivrede.

Ali Jakovina uporno tvrdi i kako se na programu mjesecima radi, a "konzultacije se provode na tjednoj bazi sa stručnim tijelima komisije. Imat ćemo dobar, odnosno odličan program", ustvrdio je.

Zanimljivo, na upit o inicijativi Zajednice hrvatskih župana koji su se ponudili da će pomoći oko izrade strategije, Jakovina je bahato poručio: "Neka rade na svojim projektima i neka ostave ministarstvo da radi odgovoran posao".

I danas, uoči blagdana Božića i Nove godine domaći proizvođači svoje meso nemaju kome prodati, a istovremeno je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno, što svježeg, što smrznutog mesa, u vrijednosti od oko 130 milijuna dolara. Već uobičajeno, seljaci tvrde jedno, a ministar nešto potpuno drugo.
UVOZE I JOŠ LAŽU

Ali i Ernest Nad s Odsjeka poljoprivrede HGK iz Osijeka je u medijima potvrdio alarmantno stanje s uvozom. I dok uvoz svinjskog mesa raste i do 300 posto, domaći uzgajivači svoje svinje nemaju kome prodati, a nema više ni poticaja. Primjer propadanja je i mljekarstvo, kao najkompleksnija poljoprivredna grana: uvozi se mlijeko po nižim cijenama iz susjednih zemalja gdje su mnogo veće subvencije po litri mlijeka i na taj se način ruši domaća mljekarska proizvodnja. Ministar Jakovina rješenje problema vidi u udruživanju. "Oni jednostavno moraju zajedno nastupati", kazao je, a ništa poduzeo. Dosta su se hrvatski seljaci naslušali praznih priča i fraza. Uzgajivači ističu - nemaju se s kim udružiti. U ovoj situaciji nema govora o udruživanju kada svako drugo gospodarstvo propada.
ZAPALITI SVIJEĆU

I tako je maćehinski odnos prema poljoprivrednicima, selu i seljacima, doveo tu gospodarski najpotentniju granu na rub propasti. Od svih gospodarskih grana u Hrvatskoj, poljoprivreda ima najveći neiskorišteni potencijal. Postoji znanje, tradicija, biološka raznolikost te adekvatna klima za razvoj širokog spektra poljoprivrednih kultura u svim dijelovima zemlje, donosi i portal Agroklub, navodeći: "Sa sve većim uključivanjem stranog kapitala i interesnih lobija u ovu ekonomski vrlo isplativu gospodarsku granu, dolazi i sve veće podmazivanje svih političkih partija koje se vrte oko vlasti. Za deset godina domaće poljoprivrede više neće biti. Smisao države dolazi u pitanje ako ona nije u stanju, pokraj tolikog potencijala, proizvoditi bar za vlastite potrebe dovoljno hrane. Dosadašnje politike i krupni kapital zaista su do krajnjih granica devastirali domaću poljoprivrednu proizvodnju. Počelo je sustavom poticaja koji sam po sebi drži poljoprivrednike 'na lancu'. Sustavi poticaja u Hrvatskoj bazirani su na temeljima zajedničke europske agrarne politike, što je samo po sebi veliki promašaj. Poljoprivredna politika u Europskoj uniji bazirana je na zaštiti poljoprivrednog dohotka dok se kod nas traži proizvodnost, konkurentnost i tržišnost. Sustavom poticaja dolazi se samo do malverzacija, na način da svake godine dolazi do promjene iznosa koji država isplaćuje za svaku pojedinačnu kulturu, uz kašnjenje isplata i po nekoliko godina te inflatorni rast repromaterijala i inputa potrebnih za bavljenje poljoprivredom", zaključuje autor Agrokluba.

Umjesto konkretnih državnih mjera kojima bi se zaštitila domaća poljoprivreda, postoji kaos u proizvodnji, preradi, distribuciji i plaćanju. Zahvaljujući tom kaosu, dnevno propada nekoliko desetaka poljoprivrednih gospodarstava. Mali i veliki proizvođači dolaze na rub propasti. Ima li rješenja na vidiku? Za sada, nažalost, ne. Ni kratkoročno ni dugoročno. Jedini koraci k boljitku mogu biti oni koje javnost percipira radikalnima.

Prošloga je tjedna za Glas Slavonije o stanju u poljoprivredi progovorio i uvaženi ekononski analitičar Guste Santini rekavši:

- Poljoprivreda je takva tragedija da bi zbog nje trebalo otići na Kamenita vrata i svijeću zapaliti. Mi smo cijelo vrijeme pričali kako u poljoprivredu dajemo velike subvencije. No, kvaka je u tome što su određene političke stranke koje u tim ruralnim područjima imaju svoje glasačko tijelo lobirale da ti krajevi dobiju nekakva sredstva, ali da to ne bude potpora razvoju. Pa su Pero i Štefica, koji imaju dvije krave, dobivali subvencije za mlijeko iako se znalo da njihove kravice nisu nikakva proizvodnja. No, tih je dvoje starih ljudi bilo sretno što dobivaju bar nešto od poticaja i zato su glasovali za stranke koje su im to dale računajući da će isto dobiti i sutra ako ove i dalje budu na vlasti. Stvari treba nazvati pravim imenom i reći da to nisu bile subvencije nego - politički porezi.

Sada su ti seljaci u nebranom grožđu jer otkako smo u EU vrijede nova pravila za koja se nismo pripremili.A trebali smo raditi na rajonizaciji i komasaciji zemljišta kako bi napravili prave ekonomske jedinice.

glas-slavonije.hr