Radne snage nedostaje u Slavoniji i Baranji

posao, zapošljavanje, Bundesagentur für Arbeit, zavod za zapošljavanje, Njemačka, zavod za zapošljavanje, München, odlazak u zemlje EU-a, odlaze u inozemstvo, odlazak u zemlje EU-a, odlazak na rad u inozemstvo, nezaposlenost, Nezaposlenost mladih, stopa nezaposlenosti, zavod za zapošljavanje, Osijek, Slavonija i Baranja, strani radnici, posao, razgovor za posao, zavod za zapošljavanje
Hrvatska je vlada lani povećala ukupnu godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca na 63.600 za ovu godinu. Najviše stranih radnika bit će zaposleno u turizmu, koji već godinama ima problema s pronalaženjem radne snage u ljetnoj turističkoj sezoni. Velik dio stranaca zapošljavaju i zapošljavat će građevinske tvrtke, koje su također suočene s nedostatkom radne snage.


Stipendije i praksa

Slavonija i Baranja sve donedavno je bila regija iz koje je jadranski turizam crpio radnu snagu. No to se promijenilo. Sada radne snage nedostaje u mnogim sektorima i u Slavoniji i Baranji. U brojnim slavonskim tvrtkama prisiljeni su zapošljavati strance iz Bosne i Hrcegovine, Mađarske, Srbije, Makedonije, Kosova, pa i Ukrajine. U osječkoj Mesnoj industriji Ravlić, primjerice, koja zapošljava oko 350 osoba, ističu da su prisiljeni posegnuti za uvoznom radnom snagom jer su iscrpili mogućnosti na domaćem tržištu.


- Trenutačno zapošljavamo desetak stranaca, uglavnom iz okolnih zemalja - najviše iz BiH, Mađarske, ali i Ukrajine te još dvadesetak osoba koje rade u poslovima koje smo izdvojili (outsourcing). To su pretežno poslovi mesara i pomoćnih mesara - kazao nam je član uprave MI Ravlić Mario Ravlić. Naglasio je da u tvrtki ipak usporedno rade na projektima podizanja interesa za upisivanjem učenika za deficitarna zanimanja, poput kvalificiranog mesara. U Ravliću su spremni nuditi tim učenicima trogodišnje stipendije u iznosu od 30 tisuća kuna i osiguran posao nakon završetka školovanja, ali i plaćenu praksu za vrijeme školovanja. Tvrtka Ravlić ima i projekt prekvalifikacije osoba, ali i planirani projekt poput Ravlić akademije.


- U ovom trenutku potražujemo dvadesetak djelatnika za poslove skladištara, pomoćnih radnika, čistača, odnosno čistačica, vozača teretnog vozila C kategrije i naravno mesara - kazao nam je Mario Ravlić.


Osječki ugostitelj Berislav Mlinarević kaže kako također zapošljava strance, i u Osijeku i u restoranu na Jadranu, tijekom turističke sezone.


- Svi ljudi koje sam zapošljavao do sada bili su doista kvalitetni radnici i ne vidim bitne razlike u tome čije državljanstvo ima čovjek koji dobro radi svoj posao. Svaki dobar poslodavac želi imati dobre radnike. Naravno da je porazno što od još uvijek toliko nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj ne možemo imati dobre radnike. Imao sam i sada zapošljavam ljude iz Srbije, Makedonije i BiH, koji su zaposleni u kuhinji ili kao konobari. Vrlo se brzo prilagođavaju kod nas i zadovoljni su jer imaju redovite plaće koje su dvostruko veće nego one u njihovoj domovini. Bojim se da bi nam ljudi iz tih zemalja, koji su nam kulturno i jezično bliski, mogli još više odlaziti u Njemačku ili Austriju, gdje im se sve više otvaraju vrata - kaže Mlinarević.


On napominje kako nema predrasuda te da bi zaposlio i recimo ljude iz Sirije ako znaju raditi svoj posao. Trenutačno u Waldingeru radi, kaže nam, Tunižanin koji se oženio kod nas i njegovim je radom vrlo zadovoljan.


- Ima iskustva u ugostiteljstvu. Drag je i zna svoj posao. Iako još ne govori dobro hrvatski, sasvim se solidno sporazumijeva, jer govori četiri jezika. Vodit ćemo ga i na Jadran, u turističku sezonu - kaže Mlinarević.
Odustajanje od kvota

Radna skupina koja sudjeluje na izradi novog zakona o strancima, čiji je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova, posljednji sastanak održala je 8. veljače te je na njemu prihvaćen prijedlog HUP-a da se u novom zakonu uvede tzv. slovenski model zapošljavanja državljana trećih zemalja. Taj model pretpostavlja odustajanje od kvotnog sustava, koji se, kako ističu u HUP-u "godinama pokazuje neadekvatnim u odnosu prema kretanjima na tržištu rada". "Ovime bi se prilagodio postojeći sustav dinamičnom i promjenjivom tržištu rada, čime bi se poslodavcima omogućila stručna i dostupna radna snaga u kratkom roku, za razliku od sadašnje dugotrajne i zahtjevne procedure, kao i gotovo nemogućeg planiranja potreba za stranim radnicima za sljedeću kalendarsku godinu", obrazlažu ovaj prijedlog u HUP-u.

Osim toga HUP predlaže mjere kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za izdavanje radnih dozvola, kao i potrebna dokumentacija, uz propisivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanjem radne dozvole elektroničkim putem.