Prodaje se ukradena imovina hrvatskih poduzeća u BiH i Srbiji

...imovine Ine u bivšim republikama nekadašnje Jugoslavije. Naime, "Krajinapetrol" je naftna kompaniji na području spomenutog BH entiteta koja je izrasla doslovno na imovini Ine. No, danas Vlada RS kao većinski vlasnik prodaje paket od 6.316.282 dionica za koje upravo traži kupce.

Na burzi se tako našlo 15 benzinskih postaja od kojih Ina potražuje povrat čak njih 14. Tu su, također, upravne zgrade, naftni terminal u Dervišima i skladišta ukapljenog naftnog plina u Ramićima kod Banje Luke. U cijeloj toj priči naruku vlastima u Republici Srpskoj išla je činjenica da Ina nikad nije bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik, već svoj zahtjev za povrat temelji na građevinskim dozvolama koje su izdane na njezino ime.

To je i razlog što mnogi sa skepsom ocjenjuju pokušaje Ine da ovrati svoju imovinu rasparčanu u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Ina je tako izgubila lanac benzinskih postaja u Srbiji. Ovo što se događa s "Krajinapetrolom" završni je čin te priče.

Ina, istina, posjeduje 10 posto "Krajinapetrola". Kupila ga je 2005. godine, uglavnom od tvrtke "Mitan Handels", privatnog poduzetnika Vanje Špiljaka, inače sina poznatog socijalističkog funkcionara Mike Špiljaka. Vanja Špiljak je svojedobno bio visokopozicionirani menadžer u Ini, nakon ulaska u privatni biznis ostaje je Inin poslovni partner.

Posebno je bio aktivan u transakcijama vezanim uz povrat Inine imovine u bivšim državama Jugoslavije. Tako je 2006. od njegove tvrtke za 5,25 milijuna švicarskih franaka kupljena obnovljena oprema na naftnom skladištu Bardoš na Kosovu, inače Ininoj imovini.
I Špiljak u poslu

Špiljak je tako, navodno, Ini prodao udjel 9,7 posto "Krajinapetrola" za dva milijuna KM. Ina je ostatak kupila od malih dioničara i tako postala treći najveći dioničar "Krajinapetrola". Kako najveći dioničar - Republika Srpska prodaje svoj udio, vjeruje se da bi ga mogla otkupiti tvrtka "Petrobart" iz Gibraltara, koja drži udjel od 25 posto. Iza "Petrobarta" kriju se srpski poduzetnici Zoran Obradović i Boško Zatezalo, nekadašnji menadžeri moćnog "Genexa".

Ina je u pokušajima da dođe do svoje imovine uzurpirane ili blokirane u novonastalim državama raspadom Jugoslavije do danas podnijela desetak tužbi za povrat imovine.

-Prva takva tužba podnesena je 2005. godine, kazali su nam iz Inine službe za odnose s javnošću.
No, baš kao što su nam i sugerirali bolji poznavatelji prilika o sukcesiji, Hrvatska i poslije 20 godina od razdruživanja s republikama bivše Jugoslavije ni izdaleka nije učinila koliko su stvarne prilike to zahtijevale! Uostalom, to se da iščitati i iz priopćenja koje smo nas naš upit dobili od Službe za odnose s javnošću Vlade RH:
"Trenutno je u postupku imenovanje nove stručne radne skupine čiji će zadatak biti prikupljanje i objedinjavanje podataka o imovini koju hrvatske pravne osobe imaju na području Republike Srbije i obrnuto. S BiH se čeka potpisivanje bilateralnog sporazuma koji bi omogućio primjenu Aneksa G Ugovora o sukcesiji".

Budući da većinski paket Ine drže Mađari, što znači da je najveći dio spomenute imovine Molov, hrvatska strana bi i te kako morala biti zainteresirana za imovinu svojih tvrtki uzurpiranu u drugim državama. Poput, recimo, energetskih objekata u Srbiji i BiH čiju je gradnju Hrvatska financirala da bi si osigurala dovoljno energije. Tu je, naravno, i imovina Ine, brojnih tvrtki poput bivše Jugoplastike, Borova, Varteksa... Kako i s druge strane postoji imovina u Hrvatskoj, svaki put, pa i ovaj, javnost se uvjerava kako je to pitanje sukcesije poslije raspada Jugoslavije.

Slobodna Dalmacija je u više navrata, osobito kada je pisala o termoelektranama Obrenovac, zatim Tuzla, Kakanj i Gacko, odakle bi još i danas morala dobivati struju po povoljnijim uvjetima, čime bi hrvatska energetska bilanca bila sasvim drukčija od aktualne, tražila očitovanje središnjih vlasti u Zagrebu.

Nažalost, uvijek je stizao odgovor: To je stvar sukcesije. S druge strane, kada smo pokušavali dobiti odgovor tko se to s hrvatske strane bavi sukcesijom, odgovor nikada nismo dobili. Zapravo, neslužbeno doznajemo da nakon prerane smrti Bože Marendića, koji je bio ekspert za tu problematiku, s naše strane nitko se više ozbiljno i sustavno ne bavi sukcesijom. Možda i u tome dijelom leži odgovor zbog čega dio imovine koju međusobno potražuju Hrvatska i druge susjedne države nije vraćen vlasnicima.

slobodnadalmacija.hr