Plenković potvrdio pokretanje istrage o pripadnicima Armije BiH

posavski obzor, Zločin, Trusina, Armija BiH, ratni zločin, Armija BiH, uzdol, ratni zločin, Armija BiH, ratni zločin, Bugojno, presuda, Mostar, suđenje, ratni zločin, Doljani, Trusina, ratni zločin, Armija BiH, suđenje, ratni zločin, Armija BiH, bojni otrovi, srednja bosna, Armija BiH, ratni zločin, Mostar, Armija BiH, HVO, BIH, optužnice, Hrvatska, Armija BiH, Armija BiH, ratni zločin, ratni zločini, Hrvatska, Armija BiH, zločini, zločini nad hrvatima, Zločini Armije BiH
Kaže kako nije riječ o uzvraćanju udarca BiH, već o istragama koje mogu postati pravni predmet.

"Svojim istupima ne želim utjecati na pravosuđe, već poboljšati pravosudnu suradnju sa susjednom državom. Važno je da u procesima ne bude selektivnog pristupa jer su se ranije spominjale i osobe drugih nacionalnosti", rekao je Plenković.

Nakon uhićenja desetorice bivših pripadnika HVO u Orašju, osumnjičenih da su počinili ratni zločin nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj se u pojedinim medijima postavlja pitanje zašto službeni Zagreb ne uzvrati udarac, primjerice, podizanjem optužnice protiv časnika Armije BiH Atifa Dudakovića, ali i drugih.

Riječ je, kako navodi zagrebački Večernji list, o časnicima Armije BiH, koji su na početku sukoba u bivšoj Jugoslaviji bili časnici JNA i sudjelovali u sukobima na prostoru Hrvatske. Hrvatsko pravosuđe, navodno, već godinama prikuplja dokaze. Neke su optužnice završene, ali nisu aktivirane.

Kao jedan od primjera navodi se slučaj generala Armije BiH Atifa Dudakovića, kojeg hrvatska javnost najviše pamti sa snimke od 6. kolovoza 1995, u vrijeme Oluje. Televizije su tad zabilježile susret na rijeci Korani i rukovanje hrvatskog generala Marijana Marekovića i komandanta V korpusa Armije BiH Dudakovića, koji je tad Hrvatima zahvalio zbog spasa i deblokade Bihaća.

No, četiri godine prije tog događaja Dudaković je bio bojnik JNA te je, kako je to poslije pokazala jedna snimka iz JNA, koju je 2006. u posjedu imala Nova TV, zapovijedao napadom tenkovsko-mehanizirane kolone koja je poslije spalila hrvatsku općinu Lovinac i sva okolna sela.

Tad je, kako se navodi, masakrirano nekoliko desetaka Hrvata, a njih oko 2.000 spasilo se pješice, kroz šume i vrhove Velebita.

Hrvatsko je pravosuđe (u Rijeci) pokrenulo i suđenje zbog tih zločina pa je bilo zainteresirano i za Dudakovićevu ulogu. No, kako prenose Nezavisne novine, sudilo se samo Srbima, i to u odsutnosti.

Za Dudakovića je DORH prikupio dokumentaciju vezanu uz njegov ratni put 1991, kao časnika JNA, a koja ga tereti za sudjelovanje u ratnim zločinima kod Lovinca, kao i u napadima na Zadar. Dudaković je, inače, u Zadru završio srednju školu, 1976. završio je vojnu akademiju KoV JNA, smjer topništvo, a kad je počeo sukob u Hrvatskoj, 1991. bio je u Topničkom školskom centru u Zadru, imao čin majora JNA, a obnašao je i dužnost načelnika topništva u brigadi u Kninu, kad mu je zapovjednik bio Ratko Mladić.

Optužnica protiv Dudakovića je kompletirana, a navodno ju je u ladicama DORH-a zadržao bivši glavni državni tužitelj Mladen Bajić.

Navodno je DORH istraživao i eventualno Dudakovićevo sudjelovanje u slučaju ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića, koji je pogubljen svega nekoliko mjeseci prije Oluje, a sumnjalo se da su ga likvidirali pripadnici bivše Armije RBiH.

Dudaković je ove optužbe odbacio. List navodi da su i Sefer Halilović, Nedžad Ajnadžić, Melvudin Bešić, Sead Delić, Nahid Mehić, Mirsad Bezdob Kan, Nedeljko Veraja i kao časnici bivše JNA sudjelovali u sukobima na prostoru Hrvatske.