Pero Ćorić domaćin predstavnicima medija na Šarengradskoj adi!

Pero Ćorić, HSP AS H

...vratila u okrilje matice hrvatske i predala na gospodarenje mještanima Šarengrada. Tijekom mirne reintegracije kao zamjenik gradonačelnika grada Iloka prvi je sa svojim suradnicima otišao na Šarengradsku adu te putem elektronskih i tiskovnih medija izvijestio širu javnost da je Šarengradska ada opljačkana, devastirana ali da se neselektivan izlov divljači i sječa rijetkih šuma i dalje vrši od strane srpskih okupatora. Ovih 1500 hektara Hrvatske zemlje nekada je obilovalo šumom, stokom koja je tamo bila na ispaši, brojnom divljači i svakako pticama jer je upravo Šarengradska ada najveće ornitološko stanište u ovom dijelu Europe brojnih ali rijetkih ptica, nakon Kopačkog rita. Od tada zagovara tezu da Šarengradskoj adi ne treba gospodar nego sluga te da nakon povratka pravim vlasnicima treba pristupiti sanaciji štete i vraćanju u prvobitno stanje.

Svoju političku borbu za povratak Šarengradske ade nastavio je i kroz protekla dva desetljeća. Kao predsjednik Upravnog vijeća javne ustanove za gospodarenjem prirodno zaštićenih područja Vukovarsko - srijemske županije, kao vijećnik u gradskom vijeću grada Iloka ili u skupštini VSŽ, kao saborski zastupnik ali kao i predsjednik vijeća MO Šarengrad te kroz dvije komisije u kojima je sudjelovao u pregovorima za rješenje ovog spora između Hrvatske i Srbije, putem medija odašiljao je apele državnim i europskim institucijama ukazujući na žurnost rješenja navedenog pitanja. Nastavljajući započeto dana 02.08.2017. glavni tajnik Pero Ćorić ugostio je na Šarengradskoj adi predstavnike elektronskih i tiskovnih medija. Uz njega su bili član Časnog suda HSP AS na razini RH Krešimir Vrljić kao umirovljeni djelatnik pogranične policije i predstavnik UHDDR-a, jedini trenutni šarengradski alas - ribar koji svoju obitelj prehranjuje izlovom ribe na Dunavu Darko Čuvardić koji je ujedno i vijećnik HSP AS u gradskom vijeću grada Iloka te predstavnik lovačke udruge „Srndać" i umirovljeni pripadnik MUP-a Stjepan Andrijašević. Nazočnim predstavnicima medija Pero Ćorić pojasnio je besmisao izjave pomoćnika ministra vanjskih poslova Srbije Gorana Aleksića, a posebice njegovu neupućenost gdje on tvrdi da je sredina Dunava granica između RH i Srbije.

Čak i konzumirani Erdutski sporazum kao privremenu granicu navodi plovni put, što je na štetu Hrvatske jer je isti puno bliži desnoj - hrvatskoj obali, a ne sredinom Dunava. Nakon što nas je EU priznala 1992. godine, osnovana je Banditerova komisija koja je vrlo jasno rekla da zatečene katastarske granice postaju državne granice i ne mogu se nasilno mijenjati, podsjetio je Pero Ćorić. U posjedu je dokumenta po kojem su Šarengradska ada i pripadajući Hagel 1/1 uknjiženi u hrvatskom katastru i gruntovnici. Ukazao je i na činjenicu da su sve ade u koritu Dunava nastale djelovanjem riječnih struja osim Šarengradske ade koja je stvorena prokapanjem novog korita radi boljeg plovnog puta. Novinarima je poklonio monografiju Vladimira Zobundžije, zaljubljenika u Šarengrad i Šarengradsku adu pod nazivom „Ada Šarengradska". Njegovo drugo izdanje bilo je predstavljeno u Šarengradu 29.06.2017. Glavninu čini njegov rukopis s neznatnim nadopunama iz 1972. godine. Isti se čuva u Vinkovcima u prostorijama HAZU. Tijekom pregovora s Bačko - palanačkom vlašću o povratku Šarengradske skele glavni tajnik dobio je monografiju „Bačka Palanka". Isto mu je uručio tadašnji načelnik Bačke Palanke Kosta Stakić, a pokazao je navedenu predstavnicima medija jer se u njoj nalazi karta Bačke Palanke gdje je Šarengradska ada napisana ćiriličnim pismom ali i dalje ima ime Šarengradska ada. To je jedan od znakova bio tada i ostao do danas da predstavnici srpske vlasti dobro znaju da Šarengradska ada nije njihova i da zlorabe trenutnu političku situaciju kako bi s istom trgovali prilikom pristupanja u EU.

Današnji obilazak Šarengradske ade i jeste upravo s tim ciljem da novinari na licu mjesta vide njenu vrijednost i bogatstvo, te da se uputi još jedan javni apel hrvatskoj Vladi da zaustavi daljnju devastaciju ade, oformi međudržavnu komisiju u prijelaznom razdoblju i pristupi žurnoj međunarodnoj arbitraži jer su sve dosadašnje odluke išle u korist nepromjenjivosti granica. To je ujedno i apel za spas istočne Hrvatske jer bez Šarengradske ade neće biti ni gospodarskog oporavka Iloka, Šarengrada i okolnih mjesta što je jedini preduvjet za zaustavljanje egzodusa domicilnog stanovništva. Bez obzira na visoki vodostaj domaćini i predstavnici medija obišli su cijelu Šarengradsku adu čamcima ali dio i pješice.