Nestaju jegulje iz delte Neretve

Naglasio je to Branko Glamuzina, prorektor za znanost Sveučilišta u Dubrovniku, jedan od predavača na skupu o ribarstvu koji se održao u Opuzenu.

Riječ je o predstavljanju rezultata projekta “Recentne promjene voda delte Neretve, njihov utjecaj na ribe i školjkaše, lokalno ribarstvo i socioekonomski položaj lokalnog stanovništva”, koje je, u organizaciji Dubrovačkoga sveučilišta i Dubrovačko-neretvanske županije, održano u opuzenskom hotelu “Merlot”.

Primijećen je smanjen broj najkvalitetnijeg, i nekada dominantnog, cipola glavaša ili bataša, kao rezultat poremećenih migracijskih putova i prevelikog ribolova. Istraživanja su pokazala da je najdominantnija vrsta cipola u boćatim vodama ušća Neretve cipol dugaš ili šupljak, najmanje tržišne vrijednosti, a u slatkim vodama prevladava balavac.

Jegulja je najugroženija vrsta ribe u delti Neretve i jedini je način njezine obnove, kao i kod cipola bataša, poribljavanje divljom mlađi -  staklastom jeguljom koja se može nabaviti iz drugih europskih zemalja.

Populacija gavuna je brojna od luke Ploče do Metkovića, a dobar status populacije lubina rezultat je brojnosti ribe kojom se lubin hrani, posebice male srdele i olige. Na ušću Neretve postoje vrste školjkaša koje se mogu gospodarski eksploatirati dodjeljivanjem koncesije.

To se posebice odnosi na vongolu-kokošku čija se populacija na potezu od ušća do kanala Vlaška - more procjenjuje na više od 80 tona biomase. Neiskorištavanje vongole nema biološke osnove jer je riječ o kratkoživućoj vrsti pa je predloženo eksploatiranje do 30 tona godišnje, manjim brodovima s alatom za dredžanje.

Inače, kako je na skupu zaključeno, promet ribom u dolini Neretve potrebno je organizirati u skladu s hrvatskim zakonima i onima EU-a, tj. izgraditi manji otkupni i otpremni centar za ribe i školjkaše, uz izgradnju manje obale za ribarske brodove i brodice.

Idealna lokacija je kuća bivše kominske zadruge na ušću Neretve, u vlasništvu županije. Lokalno stanovništvo mora imati prednost u ribolovu u odnosu na sve ostale, o čemu je odluku donio u svibnju davne 1775. godine čak i mletački Senat.

slobodna dalmacija