Najopasnija droga stigla u Zagreb

14.02.2013

Iz dobro upućenih izvora bliskih uličnim preprodavačima doznaje se kako se odnedavna u Hrvatskoj može nabaviti krokodil, opijat sličan morfiju iz kućne radinosti koji kod ovisnika izaziva teške nekroze tkiva, propadanje organa i udova.

Jedna od najsmrtonosnijih poznatih droga koja može izazvati teške posljedice već pri samo jednom uzimanju stigla je u Hrvatsku saznajemo iz izvora bliskih narko-miljeu. Od uživatelja opojnih droga dobili smo stopostotnu potvrdu da su bili u kontaktu s ozloglašenom supstancom poznatom po tome da kod svojih korisnika izaziva teške nekroze tkiva i propadanje organa, piše Aktual.

'Krokodil', 'krokodilove suze' ili skraćeno samo 'krok' dobro je poznat sintetički opijat u ovisničkim krugovima, a prema informacijama iz dobro upućenih izvora bliskih uličnim zagrebačkim preprodavačima doznajemo da je krokodil izvjesno vrijeme prisutan i u Hrvatskoj. Konkretno, u zagrebačkoj četvrti Dubrava.

Koliko dugo teško je procijeniti, no na portalu Udruge heroinskih ovisnika na čijemu se forumu svakodnevno vodi aktivna rasprava anonimnih ovisnika prisustvo krokodila u Hrvatskoj prvi puta spominje se u drugoj polovici 2011.godine, nekoliko mjeseci prije nego li je zabilježen prvi smrtni slučaj u Novosadskoj klinici za odvikavanje u susjednoj Srbiji povodom kojeg se po prvi puta mediji u regiji raspisali o krokodilu. Tada je MUP priopćio kako je prema njihovim saznanjima ta opaka droga zaobišla naša područja, a do danas nije zabilježena niti jedna zapljena doznajemo u PU osječko-baranjskoj.

Po svom kemijskom sastavu krokodil je dezomorfin, opiod djelovanja sličnog morfijevom. Za razliku od heroina, čije djelovanje traje satima, dezomorfin prestaje s djelovanjem već nakon jednog do jednog i pol sata i odmah izaziva apstinencijsku krizu pa ovisnik mora uzimati dozu za dozom.

Ovaj iznimno opasan opijat koji nastaje 'kuhanjem' kodeina koji se nalazi u gotovo svakoj tableti za glavobolju (primjerice Plivadonu ili Caffetinu), klorovodične kiseline, joda, razrjeđivača za boju, benzina te crvenog fosfora po prvi puta se pojavlio u Rusiji 2002.godine, dominantno u izoliranim i vrlo siromašnim krajevima gdje najčešće nastaje u kućnoj radinosti okorjelih ovisnika zbog iznimne pristupačnosti i niske cijene stoga je ubrzo prepoznat kao droga za siromašne. Posljedice su fatalne pa neki korisnici ne prežive niti prvu konzumaciju smrtonosnog opijata. Kod ovisnika se na koži često javlja zelenkast ljuskast trag na koži koja u vrlo kratkom vremenu nastavlja s truljenjem.

Iako nitko nije posve siguran zašto krokodil izjeda meso konzumentima medicinski stručnjaci vjeruju kako je to posljedica uzrokovana tzv. 'promašajem vene' tijekom unošenja injekcijama dezomorfina kako se krokodil i službeno zove. Ovisnik tada taj opasan koktel ubrizgava direktno u okolna tkiva ili mišiće pa nečistoče izazivaju infekcije koje počinju izjedati meso uzrokujući zastrašujuće nuspojave uključuju teška oštećenja tkiva, pojavu gnojnih čireva, gangrene i upale vena. Amputacije udova su česte u ovisnika, a razina oštećenja tkiva je tolika da se ovisnici suočavaju s maksimalno dvije do tri godine života u teškim mukama.

Ovisnici trpe strahovito intenzivnu bol, posivjelo tkivo s vremenom se počinje guliti do kostiju, a kao jedna od čestih reakcija je otpadanje dijelova ili cijelih udova pa se posljedice uzimanja krokodila mogu svesti pod zajednički nazivnik truljenja organizma do smrti. Bol koja se javlja prilikom ovisničke krize višestruko je intenzivnija i dugotrajnija nego li pri ovisnosti o nekim drugim opijatima primjerice heroinu pa faza povlačenja traje čak i do 30 dana, dok kod heroina traje od 5 do 10 dana. Ovisnici koji se pokušavaju odviknuti konstantno primaju iznimno jaka sredstva za smirenje kako se ne bi onesvijestili od boli. Kemijski gledano, krokodil nastaje još početkom tridesetih godina 20. stoljeća u SAD-u kao dezomorfin, a 'nadimak' krokodil zahvaljuje posljedicama koje trpi koža ovisnika koja počinje nalikovati na kožu krokodila.

Naime, procjenjuje se kako se ta smrtonosna opijatska mješavina može 'skuhati' za nešto manje od pedesetak kuna, a za razliku od Rusije gdje krokodil uglavnom konzumiraju dugogodišnji ovisnici o heroinu, naši sugovornici iz udruga koje se bore protiv ovisnosti te savjetodavnih udruga za pomoć ovisnicima tvrde kako se na našim prostorima s 'gotovim' krokodilom najčešće susreće mlađa populacija eksperimentatora, a ne u tolikoj mjeri opijatskih ovisnika koji vode borbu s ovisnošću godinama. Upravo nam slično stanje potvrđuju i vodeći medicinski stručnjaci specijalizirani za liječenje ovisnika koji odgovorno tvrde kako u Hrvatskoj još uvijek nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj kao posljedica uzimanja 'kroka', kao niti pojava epidemiološkog konzumiranja krokodila, kao što je bio slučaj primjerice devedesetih s heroinom.

Stručnjaci tvrde da je kuhanje bilo koje nove supstance, pa tako i krokodila, puno zahtjevniji proces nego li se to čini i proces uvođenja nove vrste droge na tržište iziskuje i nekoliko godina konstantnog 'rada na terenu'. Usprkos dostupnosti supstanci i informacija o pripravljanju novih i još jačih opojnih sredstava, svijest o opasnosti eksperimentiranja s drogama iz kućne radinosti ipak je u konstantnom porastu. Ipak, kako naglašavaju naši izvori bliski državnim organima za suzbijanje i praćenje droge, potrošači se ne libe riskirati uzimanje visokotoksičnog sredstva jer je njihov život u paklu ovisnosti svakodnevno hodanje na rubu života i smrti.

'Kuhinjske droge' relativno su jednostavne izrade, a tehnologija izrade svodi se na prigodnu opremu dostupnu gotovo svima. Isto pravilo vrijedi i za supstance koje se koriste za 'kuhanje' unatoč činjenici da se svake godine bilježi na desetke novih ilegalnih supstanci, a primjerice u 2012.godini zabilježeno je čak njih 73 nove. Ta konstantna inovativnost na narko tržištu bitno otežava kontrolu poznatih i novih vrsta droga, a nerijetko niti sami konzumenti nisu sasvim sigurni što uzimaju. Posljedicama se pokazuju ekstremna oštećenja organizma radi konzumiranja kuhinjske droge koje su u pravilu fatalne za život nego li one komercijalne.

Uzimanje krokodila u Hrvatskoj još uvijek se svodi na izolirane slučajeve u čemu i leži dodatna opasnost ukoliko se umjesto nekog drugog tipa droge uzme krokodil. Upravo smo na portalu UHO naišli na opisano iskustvo jedne korisnice koju je fatalni krokodil zamalo koštao života.

'Ja sam probala krokodil, završila u bolnici, pozelenila sam sva, jedva preživjela, odmah me stavili u umjetnu komu da se tijelo oporavi, nikad više, kad to uzmeš, odeš u drugi svijet, u svijet pakla, dobro je, ali kasnije loše ti se piše... doslovno nisi svjestan ničega, dobila sam upalu pluća itd. Nikad, ali baš nikad nemoj to uzeti. Ja sam se pokajala, ostale stvari koje su mi se dogodile ovdje neću pisati jer su toliko odvratne.' - stoji u jednom od postova anonimne ženske osobe koja je podijelila svoje iskustvo na forumu Udruge heroinskih ovisnika.

Prisutnost krokodila na ulicama prema nekim objašnjenjima direktna je posljedica nestašice heroina, što su već isticali mediji u susjednoj Srbiji izvještavajući o kobnoj smrti mlade djevojke u Novom Sadu predoziranjem ovog fatalnog opijata, no dobro upućeni izvori bliski stručnim medicinskim krugovima koji se u svakodnevnom radu susreću s ovisnicima tvrde kako u Hrvatskoj to nije slučaj. Bilježe pad heroinskih ovisnika, a samim time i količine heroina na tržištu isključivo zbog manje potražnje, dok raste potražnja za psihostimulansima kao što su MDMA (ecstasy), amfetamini (speed), kokain i efedrin. No da se pojava bilo koje nove droge na tržištu, u ovom konkretnom slučaju krokodila, nikako ne smije podcjenjivati i ignorirati potvrđuju fotografije ovisnika čiji se život samo jednim uzimanjem pretvara u pravi horor.


Tagovi: oprez Zagreb droga
loading...