‘Jednom, kada ne bude straha, saznat će se istina o meni’

ZAGREB - Nakon ove knjige neće se naći niti jedan čovjek koji bi mogao uprijeti prstom u zagrebačkog nadbiskupa - kaže dr. Juraj Batelja, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca i autor trilogije pod naslovom “Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi” koja će idući tjedan biti predstavljena u Zagrebu i u kojoj su prvi put na jednom mjestu prikupljeni svi dokumenti koji rasvjetljuju ulogu i ponašanje zagrebačkog nadbiskupa u zbivanjima prije i tijekom 2. svjetskog rata.

Bez ideologizacije

Batelja je zapravo citirao samog pokojnog nadbiskupa koji je svojedobno izjavio da će prava istina o njemu doći na vidjelo “kad se prilike srede” i kada “ljudi budu mogli svjedočiti bez ikakvog straha”, a postulator smatra da je vrijeme za to došlo i da je cilj ove knjige, koja će biti objavljena u povodu 50. obljetnice smrti blaženika, upravo taj - prikazati istinu o Stepincu bez ideologizacije.

Postulator je prikupio 691 dokument, od čega će veći dio javnosti biti prezentiran prvi put, a zapisi datiraju iz razdoblja od 1939. sve do 1998.

Batelja je na njihovu prikupljanju radio još od 1979., a naglašava da će dobar dio njih koji su do sada bili pogrešno interpretirani ili prenošeni biti predočen prvi put u svom originalnom obliku, među njima i govor nadbiskupa na suđenju koji je javnost do sada poznavala u onoj verziji koju je moderirala Udba.

Pri prikupljanju dokumenata Batelja je koristio i arhive njemačkih i francuskih obavještajnih službi koje su u to doba izvještavale svoje vlade o Stepinčevim postupcima, kao i arhive Međunarodnog Crvenog križa, a svi ti dokumenti, tvrdi postulator, definitivno bacaju novo svjetlo na nadbiskupa i njegov odnos prema ustaškom režimu.

Pomoć Židovima

Monsinjor Batelja uvjeren je da velik dio tih dokumenata i svjedočenja svojom važnošću nadmašuje dosadašnja saznanja o kardinalu Stepincu, pa se tako prvi put saznaje da su upravo on i njegova nadbiskupija prvi pružili pomoć njemačkim Židovima koji su izbjegli pred nacističkim progonom u Zagreb, organizirajući pomoć za njih i tražeći slobodan prijelaz za njih u druge zemlje. U ovoj zbirci dokumenata može se vidjeti kako je i Kraljevina Jugoslavija još 1938. cenzurirala tekstove u katoličkom dnevniku Hrvatska straža u kojima se oštro kritiziralo i osuđivalo rasizam i rasističke zakone u tadašnjoj nacističkoj Njemačkoj.

- Čitavi članci u kojima se o rasističkoj ideologiji i nacizmu govorilo kao o zabludi i zastranjenju suvremenog društva bili su tada izbacivani iz izdanja Hrvatske straže - kaže Batelja, dodajući da čitatelj prvi put te članke može pročitati u njihovu originalnom obliku i time dobiti pravu sliku o odnosu Katoličke crkve u Hrvatskoj prema nacističkoj ideologiji.

Zaštita ‘crvenih’

Trilogija sadrži i popise svih osoba kojima je Stepinac pomogao prije i tijekom 2. svjetskog rata, čija su imena prvi put okupljena na jednome mjestu.

Osim onih koje su ustaše proganjale zbog nacionalnosti, poput Židova, Srba i Roma, novi dokumenti dokazuju da je Stepinac stao u zaštitu brojnih Hrvata koji se politički nisu slagali s Pavelićevim režimom.

- Prvi put će čitatelj moći pročitati dokumente koji dokazuju da je Stepinac zbrinjavao i štitio one Hrvate koje su ustaše prokazale kao ‘crvene’ i suradnike partizana. Svi su oni poimenice nabrojeni, baš kao i oni Židovi i Srbi koje je nadbiskup spasio - pojašnjava Batelja.

Dokumenti u trilogiji o Stepincu govore i o indikativnom povijesnom podatku koji, kaže monsinjor Batelja, većina historiografa prešućuje - da je sam nadbiskup pomogao i zbrinjavao više od 350 poljske djece i 450 poljskih izbjeglica izbjeglih pred nacistima koji su bili smješteni na području Crikvenice, u Selcima i u Malinskoj na Krku.

Stepinac je, pokazuju prikupljeni dokumenti, organzirao pomoć i za 350 slovenskih svećenika i 70.000 Slovenaca koji su 1941. izbjegli sa slovenskih područja pred nasiljem Gestapoa.

jutarnji.hr