Hrvatska slavi 25. obljetnicu međunarodnog priznanja

zakon o prebivalištu, Hrvati, hrvatska himna, Hrvatska, oluja, Jadranka Kosor, Hrvatska, dan neovisnosti, Hrvatska, stjepan mesić, domoljublje, Hrvati u BIH, HVO, Udruge proizašle iz Domovinsko rata 1990, krađa, zastava RH, Sarajevo, Hrvati u BIH, Hrvatska, pomoć, Hrvatska zemlja, Hrvati u BIH, pomoć, branitelji, poziv, predsjednički izbori, branitelji, ovrhe, Zakon, Hrvatska, pomoć, pomoć Hrvatima u BiH, inozemna pomoć, Hrvatska zemlja, odluka, pomoć, Hrvatska zemlja, javni poziv, ZUV HGP, Hrvatska zemlja, Hrvatska, okrugli stol, Hrvatska zemlja, Hrvati u BIH, javni natječaj, HSP HB, čestitka, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, HVO, čestitka, Hrvatska, ustav, Hrvati, stvari, Hrvatska, Hrvati u BIH, pomoć, Hrvati u BIH, pomoć, Hrvatska, Hrvatska zemlja, čestitke, čestitka, Hrvatska, priznanje, Hrvatska zemlja, pomoć, Hrvatska zemlja, vlado gotovac, govor, Hrvatska zemlja, Hrvati u BIH, pomoć, ivica lozina, Australija, Hrvatska zora, dan neovisnosti, hrvatska zastava, hrvatski
...Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španjolska i Portugal.

Uz njih to su još učinile i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska.

Stoga se 15. siječnja se obilježava kao spomendan - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još nekih zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.

Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, a SAD u travnju iste godine.

Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.

Najveće zasluge za ovaj izuzetno važan čin, u vrijeme okupacije trećine teritorija, imale su dvije države: Njemačka i Vatikan.

Izuzetno prijateljskim i nama naklonjene pokazale su se: Austrija, baltičke zemlje osobito katolička Litva, Island i Ukrajina. One su pružale najsnažnije diplomatski i na druge načine pomagale našu domovinu, te tako zadužile hrvatski narod i njegovo pamćenje.

15. siječnja - jedan od najvažnijih dana novije hrvatske povijesti

U teško ratno vrijeme ovaj korak je imao veliko značenje za našu zemlju. Jugoslavenska diplomacija svojski se trudila prikazati agresiju Srbije na Hrvatsku kao građanski rat.

To je pogodovalo njihovoj želji da rat u percepciji međunarodne javnosti ostane u okvirima jugoslavenske zajednice i unutarnjeg građanskog sukoba, a ne ono što je uistinu bio - agresija Srbije na Hrvatsku sa željom da se pripoje veliki dijelovi Hrvatske u novu državu Veliku Srbiju.

Takve stavove iskazivali su pojedinci na uglednim položajima u Hrvatskoj, a često financirani od poreznih obveznika kao Vesna Teršelič, Dejan Jović i drugih. Hrvatsko etičko sudište, sastavljeno od uglednih intelektualca, bivših ministara i članova Vlade RH, donijelo je Odluku o etičkoj osudi Stjepana Mesića, Vesne Pusić i Milorada Pupovca zbog takvih i sličnih stavova koji su donijeli veliku štetu Hrvatskoj, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.

Izvor: narod.hr