Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

FPMOZ, turizam i zaštita okoliša, FPMOZ, Mile Delić, FPMOZ, Mostar sveučilište, FPMOZ, dani matematike, FPMOZ, Dan biologije, FPMOZ, Klub mladih pedagoga, Mostar sveučilište, upis, sveučilište, FPMOZ, studij Informatike, Mostar, Dani otvorenih vrata, FPMOZ, dani matematike, Mostar, FPMOZ, glazbena kultura, FPMOZ, Sveučilište u Mostaru, FPMOZ, Filozofski fakultet, FPMOZ, Jesen na FPMOZ-u, Sveta misa, Zaštita voda u kršu, FPMOZ, index, Mostar, FPMOZ, Pedagogija, obrazovanje i nastava, Hrvatska, Sveučilište Mostar, Sveučilište Mostar
...godine otvara dislocirani studij u Županji, Ivica Katavić, nedavno je kazao za Glas Slavonije kako postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim kriterijima.

U Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) su potvrdili ovu informaciju.

Mladi kažu da su motivi za nastavak školovanja u BiH brojni - od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, pojašnjavaju da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja IVK-a, koji se temelji na načelima Zakona oо potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.

"Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa", pojašnjavaju u Agenciji.

U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje potrebno je ispuniti nekoliko kriterija. Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi.

Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi. U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, i u skladu s međunarodnom praksom.

- U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji - kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH.

Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

"U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete", stoji u odgovoru. Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

I brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar. Kao prednost studiranja u Orašju ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj.

"Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu", ističe Marina iz Županje. Napominje da Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj. U prilog studiranju u susjedstvu govori još jedan zanimljiv podatak. Naime, ondje imaju i priličan broj "hrvatskih akademskih gastarbajtera", brojnih gostujućih profesora iz Hrvatske.

Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1600 studijskih programa. Nažalost, s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su se i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava u BiH. Svjedodžbe iz srednje škole, ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na crnom tržištu, a postoje podaci o tome kako Balkanom "kruže deseci tisuća plagiranih diplomskih i doktorskih radova".

Vecernji list