Granica s BiH kod Kleka rješavat će se arbitražom

07.03.2012

Hrvatska je, čini se, ipak odlučila da sporno područje kod poluotoka Klek, na koje pravo polaže i BiH, riješi mađunarodnom arbitražom.

Za takvu se soluciju nedavno javno založio predsjednik Josipović, a, kako neslužbeno, doznajemo, premijer Zoran Milanović o tome je prošlog tjedna govorio svojim domaćinima u Sarajevu.

Bez ratifikacije

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su 1999. Sporazum o granici kojim su, navodno zbog slabe pripremljenosti naših pregovarača, vrh poluotoka Klek te nenaseljeni otočići Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu, ukupno oko četiri četvorna kilometra prostora, pripali BiH. Ali, taj Sporazum, kojim je definirana cijela granica između dvije države, Sabor, za razliku od parlamenta BiH, nikad nije ratificirao, a po svemu sudeći niti neće.

"Ne možemo taj teritorij dragovoljno prepustiti susjednoj državi. Sporazum postoji, ali nema mogućnosti da ga mi ratificiramo u parlamentu. Stoga međunarodna arbitraža ostaje jedina opcija i o tome je bilo riječi u razgovoru premijera Milanovića s nekim od domaćina u Sarajevu", rekao nam je visoki izvor iz Vlade. Da bi se pokrenuo ovakav postupak nužna je suglasnost obje strane, ali to možda neće biti problem. Naime, hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić već je više puta isticao kako je »moguća međunarodna arbitraža ako se ne možemo dogovoriti da poštujemo ono što smo potpisali«. Arbitraža nije besplatna, primjerice, Hrvatska će platiti pet milijuna eura za arbitražni postupak sa Slovenijom, a naši susjedi još toliko.

Privremeni sporazum

Dosad nije zabilježeno da bi samo jedna zemlja snosila sve troškove, ali nagađa se da je Hrvatska spremna napraviti presedan i sama platiti arbitražu, što bi bio još jedan argument u nagovaranju BiH, koja je u boljoj poziciji jer samo inzistira na potpisanom Sporazumu, da se složi. Predsjednik Josipović već je u našem listu iznio i prijedlog da Hrvatska i BiH predlože po dva arbitražna suca, a da se o petom dogovore i ujedno se obvežu da će prihvatiti da će prihvatiti ishod arbitraže, kakav god on bio.

Inače, spomenuto je područje Sporazumom pripalo BiH jer od 1974. godine upisano u katastarsku općinu Neum, premda hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga skoro šesto godina bilo hrvatski teritorij u raznim državnim zajednicama kojih je Hrvatska bila dio. Vlasnici zemlje na Velikom i Malom Školju su hrvatski državljani. Vlada Ive Sanadera je 17. studenog 2005. donijela odluku da se Sporazum ratificira po hitnom postupku, ali se ubrzo od toga odustalo nakon burnih reakcija zastupnika i vlasti Dubrovačko-neretvanske županije. Unatoč tome što nije ratificiran, sporazum iz 1999. se privremeno primjenjuje.

Razgraničenje s Crnom Gorom na Međunarodnom sudu u Haagu

Zasad je Slovenija jedina zemlja s kojom je Hrvatska, nakon dva desetljeća nesuglasica i sporova, dogovorila arbitražu u vezi s Piranskim zaljevom. Do toga bi, međutim, teško došlo da nije bilo pritiska Europske unije i SAD-a, nakon što su hrvatski pristupni pregovori godinu dana bili blokirani zbog neriješene granice. Arbitražni postupak dogovoren je u suradnji s Europskom komisijom. S Crnom Gorom je načelno dogovoreno da će sporno razgraničenje riješiti Međunarodni sud u Haagu. Osnovano je Mješovito hrvatsko-crnogorsko povjerenstvo za pripremu pravnog postupka, ali nema informacija o tome dokud se stiglo. Kad dvije zemlje odluče granicu riješiti na Međunarodnom sudu u Haagu, onda troškove snosi UN.

Izvor: Novi list


loading...