GfK: U drugi krug Josipović i Bandić, 45% ne zna hoće li glasati

Pokazalo je to terensko istraživanje agencije GfK na 2000 ispitanika provedeno u listopadu prije objave Bandićeve i Primorčeve kandidature.

Unatoč tome, razlika između službenog kandidata SDP-a i zagrebačkog gradonačelnika, kojeg je ista stranka isključila iz svog članstva, vrlo je tanka - manje od 2 posto, tj. na razini statističke pogreške. Ivo Josipović dobiva 17,1 posto, a Bandić 15,2.

Ako se uzmu u obzir samo oni koji će sigurno izaći na predsjedničke izbore, a takvih je 55 posto, odnosno 1095 - poredak deset najvažnijih kandidata koji su se uključili u bitku za Pantovčak je gotovo isti. Tek rezultat ipak više ide na ruku Josipoviću koji u tom slučaju dobiva 21,6 posto, a Bandić 17.

Budući da Josipović otkada je objavio kandidaturu konstantno u istraživanjima drži prvo mjesto, iako mu rejting pada, Bandićeva kandidatura najviše bi trebala zabrinuti ostale kandidate. Može se očekivati da će Bandiću već u sljedećem ispitivanju javnog mnijenja porasti rejting nakon što je prošlog tjedna konačno objavio kandidaturu i počeo pravu kampanju. Prema istraživanju GfK, građani bi, da su danas predsjednički izbori, nakon Josipovića i Bandića, najviše glasali za Nadana Vidoševića koji dobiva 11,9 posto.

Slijedi ga HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang sa 9 posto koji unatoč tome što iza njega stoji jaki HDZ, koji se tako često voli hvaliti sa svojih više od 250 tisuća članova, za sada ima vrlo male šanse za prolazak u drugi krug. Hebrangove šanse bile bi puno veće da se u izbornu utrku nije uključio njegov sada već bivši stranački kolega Dragan Primorac, koji trenutno prolazi kod nešto manje od 4 posto birača.

Pri dnu ljestvice i gotovo izjednačeni su Vesna Pusić, za koju se od 2000 ispitanika izjasnilo njih tek 4,4 posto, u stopu ju slijedi Primorac sa 3,9, a u istoj je skupini i IDS-ovac Damir Kajin sa 3,5 posto. Nema sumnje da bi Josipović puno mirnije čekao izbore da su se SDP, HNS i IDS dogovorili oko zajedničkog kandidata.

Najveći dio Pusićkinih i Kajinovih 8 posto glasova sigurno bi išao upravo Josipoviću.

Potpunim ekshibicionistima na sljedećim izborima može se nazvati Vesnu Škare-Ožbolt, koja je privukla naklonost tek 1,5 posto anketiranih, Miroslava Tuđmana i Borisa Mikšića. Za jednog i drugog glasalo bi samo 0,6 posto birača. Osim što Josipoviću puše za vrat, Bandić drži prvo mjesto na ljestvici pozitivnih mišljenja. O Bandiću pozitivno misli 61 posto ispitanih, a o Josipoviću 58.

No, Josipovićeva prednost je u tome što za razliku od 28 posto onih koji o njemu nemaju dobro mišljenje, zagrebački gradonačelnik negativac je za njih pet posto više.
Nemaju dobro mišljenje

Hebrangov najveći minus, po svemu sudeći, upravo je to što građani o njemu nemaju dobro mišljenje - samo 30 posto anketiranih izjasnilo se o Hebrangu pozitivno, a čak dvostruko više ili 63 posto negativno. Od Hebranga su lošije, ali neznatno, prošli jedino Miroslav Tuđman i Boris Mikšić.

Dobro mišljenje građani imaju o Vidoševiću, a loše ne stoji ni Vesna Pusić koja je dobila 50 posto pozitivnih ocjena. No, njezina mana je u tome što o njoj dobro ne misli čak 43 posto anketiranih.

Za sada se čini da je Hebrangova jedina prednost u tome što ima najsigurnije birače - čak 64 posto onih koji su se izjasnili za njega u anketi sigurno će njegovo ime zaokružiti i na izbornom listiću. Josipović, primjerice, može sigurno računati na 49 posto svojih potencijalnih birača, a Bandić na 46.

Vidoševićeve i glasače Vesne Pusić, s druge strane, moglo bi se nazvati najprevrtljivijima budući da ih je samo trećina i sigurna da će im svoj glas i dati 27. prosinca. Građanima je, potvrdilo je i ovo istraživanje, najvažnije da budući predsjednik bude pošten.

Izgled i dobar nastup kao i to da li je obiteljski čovjek ili patriot na dnu je ljestvice osobina koje bi, prema mišljenju ispitanika, trebao imati predsjednički kandidat.

Osim poštenoga, građani žele onog predsjednika koji će interese građana staviti ispred svih ostalih, kao i onoga koji će svoja obećanja ispuniti, ali i brinuti se o nacionalnim interesima.

To im je primjerice važnije od toga da budući predsjednik ima osobine lidera, iskustvo u politici ili čak da je kompetentan u rješavanju gospodarskih problema.

Jutarnji.hr