Svjetska banka predviđa snaženje svjetskoga gospodarstva

 Prema pisanju banjalučkih Nezavisnih novina, Svjetska banka predviđa jačanje svjetskoga gospodarstva u 2014. godini, uza ubrzanje rasta u zemljama u razvoju i preokret u razvijenim gospodarstvima, nakon pet dugih godina globalne novčarske krize.

- Očekuju ubrzanje rasta globalnoga bruto domaćega proizvoda s 2,4 posto (2013.) na 3,2 posto (2014.), nakon čega bi se trebao stabilizirati na 3,4 odnosno 3,5 posto u 2015. i u 2016. godini, pri čemu će veći dio početnoga ubrzanja odražavati snažniji rast u gospodarstvima s visokim dohotkom. Rast u zemljama u razvoju bit će ubrzan sa 4,8 (2013.) na 5,3 posto (2014.) te na 5,5 posto u 2015. i 5,7 posto u 2016. godini. Sporiji rast, u odnosu na razdoblje procvata od 2003. do 2007. godine, nije razlogom za zabrinutost, jer predstavlja hlađenje neodrživoga rasta iz razdoblja prije krize. Za zemlje s visokim dohotkom, oslabit će pritisak na rast u obliku fiskalne konsolidacije i neizvjesnosti politika, što će podržati ekonomski rast, s 1,3 (2013.) na 2,2 posto u ovoj godini, nakon čega slijedi stabilizacija na 2,4 posto u sljedeće dvije godine. Rast u europrostoru, nakon dvogodišnjega bilježenja pada ekonomske aktivnosti, trebalo bi ove godine iznositi 1,1 posto, te 1,4 i 1,5 posto u 2015. i 2016. godini - stoji u godišnjim predviđanjima Svjetske banke, sa zaključkom kako je učvršćivanje rasta u zemljama u razvoju podržano ubrzanjem aktivnosti u zemljama s visokim dohotkom i nastavljenim snažnim rastom Kine.

Ipak, upozoravaju kako bi takove izglede mogli poljuljati porast globalnih kamatnih stopa i moguće promjenjivosti u kapitalnim tijekovima, nakon što Središnja banka SAD-a krene s povlačenjem monetarnih poticaja.

- Čini se kako će rast ojačati i u zemljama s visokim prihodima i u zemljama u razvoju, premda globalni ekonomski oporavak i dalje ugrožavaju rizici koji bi ga mogli zakočiti - ocijenio je Jim Yong Kim, predsjednik Svjetske banke.

Prenoseći izvješća Europskoga zavoda za statistiku, Reuters javlja kako je trgovinski suficit europrostora uvećan u studenomu prošle godine, zbog pada uvoza, koji je nadmašio pad izvoza, što je pokazateljem slabljenja domaće potražnje. Suficit je, sukladno očekivanjima ekonomista, u studenomu iznosio 17,1 milijardi eura, a za ukupno razdoblje od jedanaest mjeseci 2013. godine, zaključno s 30. studenim, iznosio je 139 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više, u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.