I Kosovo prestiglo BiH po brzini pokretanja posla

... (IFC) i Svjetske banke, prestigla i takozvana država Kosovo. U izvještaju "Doing Business 2013″ navodi se da je BiH u proteklih godinu dana ukinula jednu proceduru, smanjila nivo troškova i za tri dana skratila vrijeme za otvaranje firme, ali je, usprkos tome, ostala na nezavidnoj 162. poziciji među 185 rangiranih zemalja svijeta, jer su drugi napredovali brže.

Naime, sada je za pokretanje firme u BiH prosječno potrebno proći 11 procedura za 37 dana uz administrativni trošak u iznosu od 14,9 posto prihoda po glavi stanovnika i minimalni osnivački kapital u nivou od 29,1 posto prihoda po glavi stanovnika. Prošlogodišnje istraživanje "Nezavisnih novina" provedeno u Banjaluci pokazalo je još poraznije podatke, odnosno da je za pokretanje manjeg društva sa ograničenom odgovornošću potrebno uložiti 5.140 KM i potrošiti 41 dan na prolazak svih neophodnih procedura. Ukoliko je riječ o firmi sa procijenjenim godišnjim prometom većim od 50.000 KM čitav proces se može otegnuti i do 56 dana zbog upisa u registar indirektnih poreza.

Po uvjetima za pokretanje biznisa, od zemalja iz regije, najbolje stoji Makedonija, koja je na petom mjestu u svijetu. Slijede je Slovenija na 30. mjestu, Srbija na 42, Bugarska 57, Crna Gora 58, Albanija 62, Rumunija 68, Hrvatska 80, Moldavija 92, te Kosovo-UNMIK, koje je napredovalo za čak 42 mjesta i sada zauzima 126. poziciju na globalnoj ljestvici.

Ekonomski analitičari kažu da su razvijene zemlje svijeta i mnoge u zemljama regije odavno informatički uvezale institucije uključene u proces otvaranja privrednog društva, odnosno uvele servis "one stop shop" (sve na jednom mjestu), dok BiH uveliko zaostaje usprkos projektu "giljotine propisa", pišunezavisne.com.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da administracija u BiH, posebno na lokalnom nivou, ne želi da uči na pozitivnim primjerima drugih zemalja i ukine procedure koje privrednici smatraju suvišnima.

"Primjera radi, u BiH je za konačno pokretanje posla, poslije osnivanja firme, potrebno dobiti rješenje o odobrenju lokalne zajednice, što u Srbiji ne postoji, a da ne spominjem uvjete kao što su angažiranje knjigovođe ili skladištara ukoliko firma ima skladišni prostor. To su sve stvari koje destimulištu zainteresirane privrednike za pokretanje posla", ističe Pavlović.

On kaže da se u RS na sve to od 2011. godine nadovezalo povećano fiskalno opterećenje privrednika, što je, tvrdi, dovelo do situacije da su pojedine firme, prije svega u trgovačkoj branši, poslovanje iz Banjaluke prebacile u Široki Brijeg.