Hrvatska će mimo kvota primati radnike iz BiH

građevina
... se 9.000 odnosi na produženje postojećih dozvola, a 22 tisuće na nove radnike. Novost je i da će se pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima. 

Vlada Hrvatske je ministru rada mirovinskog sistema Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz kompanija u BiH na rad u Hrvatsku.

Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma - jedan za sezonske radnike u turističkim kompanijama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru, javlja Poslovni dnevnik.

Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, no Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske privredne komore, kaže kako je o tome još prerano govoriti. Pregovori sa BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i veoma komplicirana s obzirom na ustroj države.

Komplikovan ustroj

To je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojevremeno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom.

No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset županija i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti u idućoj sezoni, odnosno prije 2019.

Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih kompanija. U Sloveniji naime, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u sedam dana, poseže za strancima.

Tako je preko slovenskih tvrtki koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6.000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH.

Za slovenski model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, posebno u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojega su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU. U Sloveniji, primjerice, radi između 30 i 40 tisuća stranih radnika.

No i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu dat će pozitivan efekt. Ponajprije će omogućiti većem broju firmi da namire potrebe za radnicima.

Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke kompanije ne koriste dobivene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivat će se i dalje, no s većim brojem dozvola ispunit će se potrebe većeg broja firmi.