Gašenje mostarskoga Aluminija ugrozilo bi mnoge tvrtke u RH

Aluminij Mostar
U nadnaslovu teksta, kojega potpisuje novinar Gorden Knezović, stoji poruka Nezainteresiranost vlade, dok naslov glasi: Gašenje mostarskoga Aluminija ugrozilo bi mnoge tvrtke u RH.

Počne li se postupno gasiti proizvodnja u mostarskom Aluminiju, kako najavljuju iz te najveće tvrtke izvoznice u BiH, teške posljedice osjetit će šibenski TLM, ali i niz drugih hrvatskih tvrtki. Posljedice će, prije svega, osjetiti Luka Ploče i Hrvatske željeznice, a Plinacru će postati upitna isplativost nastavka izgradnje plinovoda od Dugopolja prema jugu Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer bez potrošača kakav je Aluminij cijeli bi taj projekt bio neisplativ. Odrazilo bi se to na poslovanje i niza drugih tvrtki u Hrvatskoj koje su sudjelovale u brojnim projektima Aluminija, vezanim uz gradnju novih objekata i modernizaciju proizvodnje. Pritom nije nezanemariv ni 12-postotni vlasnički udjel Republike Hrvatske u Aluminiju, nastao nakon ulaganja u obnovu proizvodnje u toj tvrtki nakon okončanja rata u BiH.

Tomu treba dodati činjenicu da je Aluminij ne samo daleko najveći izvoznik u BiH, pa bi posljedice na ukupno gospodarstvo te države bile velike, nego i praktično drži cjelokupan mirovinsko-zdravstveni sustav Hercegovačko-neretvanske županije, a dobrim dijelom i cijele Federacije BiH. Na njegovo se poslovanje oslanja niz manjih tvrtki.

Kako je za Business.hr rekao Darko Juka, predstojnik Ureda za odnose s javnošću Aluminija, čudno je da interes za probleme tog poduzeća u opskrbi električnom energijom ne pokazuje hrvatska Vlada, iako je njegov 12-postotni vlasnik.

- Bojim se općega kolapsa i prekasne reakcije vladajućih na probleme. Propast Aluminija ugrozit će i socijalni mir u Hercegovini - upozorio je Juka. Naglasio je kako su iz Aluminija još u veljači upozoravali da im je električna energija, kada je bila 48 eura za MWH, preskupa i da opterećuje nastavak proizvodnje te da plaćaju najvišu cijenu struje u Europi kada je riječ o aluminijskoj industriji.

- U veljači je samovoljnom odlukom Ferka, nakon javne rasprave na kojoj smo protivno zakonu bili spriječeni sudjelovati, cijena povećana na 54 eura za MWh, što nas je, zajedno s krajnje destabiliziranom cijenom metala na Londonskoj burzi metala, dovelo na sami rub bankrota - rekao je Juka.

Još je u svibnju Ivo Bradvica, direktor Aluminija, upozorio da je mostarski proizvođač aluminija, nakon uspješnoga završetka prethodne poslovne godine, s nešto više od pola milijuna eura ostvarene dobiti, u samo prva tri mjeseca ove godine zabilježio nagli rast gubitaka u poslovanju od čak 20 milijuna eura, i to gotovo isključivo zbog posljednjega poskupljenja cijene električne energije za velike potrošače s potrošačkoga područja Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne.

- Javno smo upozoravali na to, prije toga i na muke domaćih gospodarstvenika s mnoštvom nepotrebnih i neopravdanih državnih nameta, na teškoće koje nam stvaraju ratom stvorene i politički nastavljane podjele, itd. - upozorio je Bradvica, dodavši da je na svjetskom tržištu na njih negativno utjecao i pad cijene aluminija te rast cijene glinice, koja im je osnovna sirovina.

Sadašnja cijena električne energije koju Aluminij dobiva od Elektro-privrede HZ Herceg-Bosne je 54 eura za MWh. No elektroprivreda iz Mostara im ne može isporučiti dostatne količine struje pa je Aluminij prisiljen kupovati je na tržištu. Unatoč tome što Elektroprivreda, BiH sa sjedištem u Sarajevu, ima višak električne energije i prema zakonu je dužna opskrbljivati domaće potrošače pa tek onda izvoziti višak proizvodnje, iz političkih razloga ta elektroprivreda izvozi sve viškove električne energije i ništa ne isporučuje Aluminiju. Elektroprivreda BiH višak struje uglavnom prodaje beogradskoj tvrtki Rudnap u vlasništvu Vojina Lazarevića. Posljednjih je tjedana sarajevski tjednik Slobodna Bosna detaljno pisao o tomu kako Elektroprivredu BiH u stvari kontrolira Damir Fazlić, poslovni prijatelj Vojina Lazarevića. On, kako tvrdi sarajevski tjednik, preko svoje rođakinje i supruge lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, preprodaje višak električne energije iz Elektroprivrede BiH Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne.