Elektroprivreda HZ HB spremna na partnerstvo s Aluminijem u izgradnji termoelektrane

- Imajući na umu da Elektroprivreda HZ HB ima samo hidro-izvore, prijeko nam je potrebno barem 100 MW sigurne energije, koja ne će ovisiti o prirodnim stanjima, poput suše, snijega i drugoga. Podrazumijevajući da ćemo naći strateškoga ulagača i, jasno, dobiti potporu entitetske vlade koja je našom 90-postotnom vlasnicom, spremni smo na partnerstvo s Aluminijem u izgradnji novoga proizvodnog zdanja - kazao je Krešić, ponudivši tako konačno odgovor na poziv kojega je prema Upravi EP HZ HB direktor Aluminija Ivo Bradvica uputio još u studenomu prošle godine, u prigodi održavanja Okrugloga stola o perspektivama razvitka te elektroprivredne kuće.

Direktor Hrvatske elektroprivrede Zlatko Koračević otišao je i korak dalje te je izrazio spremnost HEP-a na stvaranje stalne prekogranične suradnje njegove kuće sa sve tri elektroprivrede u BiH, na način da se postignu uvjeti za zajedničko strateško planiranje razvitka elektroenergetskoga sektora, ali i za priskakanje u pomoć jednih drugima u kriznim razdobljima, u smislu razmjene viškova električne energije prema povoljnijim cijenama, kada kod jedne od spomenutih elektroprivreda dođe do manjkova.

- HEP je spreman biti domaćinom prvoga sastanka na tu temu, a uvjeren sam kako možemo pretpostavke za provedbu ove zamisli, za koju znam da ima potpore u sve četiri interesne kuće, stvoriti brzo, premda nisam tako uvjeren kako bi politika uradila svoj dio posla. No, taj je dio neophodan, jer je u okviru naših ovlasti ovako nešto osmisliti i predložiti, a državni vrhovi omogućuju provedu - izjavio je Koračević.

Sudionici Okrugloga stola, svi odreda, podržali su uvjerenje nazočnih stručnjaka o tomu kako će cijene energenata i nadalje samo rasti te se pojeftinjenjima u budućnosti nitko uopće niti ne nada. Zato je, kao krajnje nužnom, ocijenjena Aluminijeva najava o izgradnji svoje energane, konkretno termoelektrane na ugljen, pošto FBiH ne pokazuje nakanu plinoficirati Hercegovinu, a energane koje pokreću vjetar ili sunčeva energija ne mogu proizvesti dostatne količine struje, potrebne za rad Aluminija.

- Ukoliko biste se, ipak, odlučili za izgradnju plinske centrale, koja traži dvostruko manje novca i vremena u odnosu na termoelektranu, Plinacro je u stanju, i spreman je, dovesti plin u Mostar, jer Hrvatska nema isplativost graditi plinovod prema svojemu jugu, bez potrošača poput Aluminija na tomu plinovodnom putu - dometnuo je direktor hrvatske tvrtke Plinacro Mladen Antunović. Nažalost, njegova je dobra volja unaprijed zapečaćena ponašanjem vlasti u BiH koje već punih deset mjeseci uopće ne šalju odgovor na traženje Aluminija da nam dostave studije o mogućnostima i planovima izgradnje plinovoda od granice između Hrvatske i BiH, do mostarske tvornice.

Čuvši, pak, prijedlog prvoga čovjeka HEP-a, predsjednik Vijeća za energetiku, industriju i rudarstvo pri Skupštini FBiH Slaviša Šućur, obećao je odmah sazvati sastanak članova Vijeća i izvršiti pritisak na članove entitetske vlade, čim zaprimi taj prijedlog za uspostavu međudržavne suradnje elektroprivrednih kuća. Reagirao je i dekan Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Željko Garača, poručivši kako se mora raditi na širenju svijesti među političkim elitama obaju država o nužnosti takove suradnje.

- Treba ih već jednom podsjetiti na činjenicu da su tamo gdje jesu poradi dobrobiti čovjeka, svakoga čovjeka u Hrvatskoj i u BiH. Politički se čelnici moraju brinuti za narod, a ne za pojedinačne profite određenih poduzeća, a izgradnja ovakova sustava suradnje, prema načelu svačijega dobitka, između elektroprivrednih kuća u RH i u BiH, predstavlja skrb za narod, za sigurnost i sprječavanje kriznih stanja. Rješenja očito ima - završio je prof. Garača.

Aluminij d.d.