Svaki drugi građanin Hrvatske odlučuje se za kupnju eko-proizvoda

Hrvatsku je na kartu ekološke industrije u Europi dovela činjenica da udio ekoloških proizvoda na tržištu iznosi 2,2 posto ukupne potrošnje hrvatskih građana. "To je veliki postotak koji nas je svrstao na deveto mjesto u Europi", Žana Hinek, zamjenica direktorice i voditeljica prodaje tvrtke Biovega

Po najnovijim podacima, svaki drugi građanin Hrvatske odlučuje se za kupnju ekološkog proizvoda barem jednom godišnje, a najveći je interes za svježim prehrambenim proizvodima, istaknuto je na današnjem skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

"Trideset i sedam posto građana Hrvatske kupuje eko-proizvode koji imaju oznaku kontroliranog porijekla, 35 posto odlučuje se za dodatke prehrani koji imaju certificirano organsko porijeklo, a njih 25 posto traži kozmetiku sa ekološkim znakom", istaknula je Žana Hinek, zamjenica direktorice i voditeljica prodaje tvrtke Biovega. Distribucija potražnje eko-proizvoda jednako je zastupljena u svim dijelovima Hrvatske, a nešto je veća u sjevernom dijelu.

Najnovija istraživanja govore da će globalni trend potražnje za ekološki certificiranom hranom i pićima do 2019. ponijeti tu industriju na fascinantnih 200 posto rasta od razine vrijednosti iz 2012. godine, kada je vrijednost ekološkog globalnog tržišta iznosila 46,5 milijardi eura, ističe Hinek. Pritom, ogroman dio vrijednosti globalnog tržišta, onaj u Kini, nije službeno evidentiran.

U Hrvatskoj obradiva poljoprivredna površina pod ekološkim nadzorom u 2012. iznosila je 31.903 hektara. Najveći postotak tih površina odnosi se na oranice - 17.815 hektara. Udio obradivih površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji je 2,5 posto, a akcijskim planom Ministarstva poljoprivrede predviđa se da do 2016. naraste na osam posto.

U Europi najviše obradivih poljoprivrednih površina pod ekološkim nadzorom ima Liechtenstein - 25 posto, a Austrija ima oko 20 posto. Austriju smatraju primjerom po kojem bi se Hrvatska trebala ravnati kako bi iskoristila ekološku poljoprivredu u gospodarskom i ekološkom smislu, ali i za brendiranje jer smo jaka turistička destinacija, rekla je Hinek.Vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u Europi je 22,8 milijardi eura, a pojedinačno je najjače tržište Njemačka sa sedam milijardi eura godišnjeg prometa. Hrvatsko tržište se procjenjuje na 90 milijuna eura. Vrijednost globalnog tržišta je 46,5 milijardi eura.

Hrvatsku je na kartu ekološke industrije u Europi dovela činjenica da udio ekoloških proizvoda na tržištu iznosi 2,2 posto ukupne potrošnje hrvatskih građana. "To je veliki postotak koji nas je svrstao na deveto mjesto u Europi", ističe Hinek. Najveće svjetsko tržište je SAD sa 22,6 milijardi eura godišnjeg prometa.

Što se tiče potrošnje ekoloških proizvoda, od europskih zemalja najviše se troši u Švicarskoj - 189 eura godišnje po glavi stanovnika, na drugom mjestu je Danska sa 159 eura, a slijede Luxembourg, Liechtenstein i Austrija sa 127 eura po osobi godišnje.

Hina