Mija Martina Barbarić: Otpad u FBiH se ne reciklira u mjeri u kojoj bi to trebalo!

03.10.2012

Samo pet posto otpada reciklira se u BiH, a s obzirom na to da količina otpada svakodnevno rapidno raste, upravljanje njime predstavlja jedan od gorućih problema u državi.

Sa druge strane, stručnjaci kažu da bi njegovo iskorištavanje moglo biti velika ekonomska prilika. Mija Martina Barbarić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) kazala je da se otpad u FBiH ne reciklira u mjeri u kojoj bi to moglo i trebalo da bude, pišu nezavisne novine.

Dugogodišnja nebriga, dodala je ona, kao i minimalna ulaganja u oblast upravljanja otpadom stvorili su vrlo lošu sliku okoliša u BiH, prenose Nezavisne novine.

"Količina otpada svakodnevno raste, a postojeća infrastruktura nije dovoljna.

Nedostaju ekonomski mehanizmi za financiranje svih šema i struktura upravljanja različitim vrstama otpada", objasnila je Barbarićeva.

Ona je naglasila da je u okviru FMOIT-a realiziran projekt "Upravljanje čvrstim otpadom" s ciljem poboljšanja životnih uslova, smanjenjem zagađenja i uklanjanjem velikog broja deponija.

"Ovim projektom uspostavljeno je šest regionalnih deponija otpada, a zatvoreno je i očišćeno oko 150 divljih deponija. Uočljiv pomak se vidi na oživljavanju privrednih kretanja, otvaranju novih radnih mjesta i kvalitetnom zbrinjavanju komunalnog otpada", istakla je Barbarićeva.

Prema njenim riječima, radi se na procesu zbrinjavanja otpada njegovim energetskim iskorištavanjem i pretvaranjem u druge iskoristive proizvode.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS naglasili su da je, nažalost, svijest javnosti o ovom pitanju još na relativno niskoj razini, ali da ima pomaka nabolje.

"Nepovoljna ekonomska situacija utječe na to da se ne mogu instalirati postrojenja koja bi omogućila da se preradom otpada dobija energija. Time bi se RS mogla uvrstiti među zemlje kojima su najprofitabilnije firme upravo one koje se bave upravljanjem otpadom", stav je ovog ministarstva.

Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kaže da je jedan od osnovnih ciljeva uspostavljanje pravilnika o povratu ambalaže, kojim je predviđeno postupno povećanje ponovnog korištenja ili reciklaže ambalaže i ambalažnog otpada.

"Tim sustavom će se omogućiti očuvanje prirodnih resursa, smanjenje količine ambalažnog otpada, reciklaža i smanjenje količina otpada na deponijama. Predviđeno je da se reciklaža poveća za osam posto ove godine, 13 posto 2013. godine, pa sve do 35 posto u 2016. godini", naglasila je Golićeva.

Miodrag Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, ističe da je najveći problem to što ne postoji kvalitetna strategija upravljanja otpadom te uključenost svih društvenih subjekata u realizaciji tog plana. Bez toga nije moguće očekivati neke značajne pomake.

"Problem je što postoji veliki broj divljih deponija, te reciklaža skoro ni ne
postoji. S obzirom da je Europska unija najavila prestanak financiranja deponija, potrebno je da se žurno počne raditi na smanjenju otpada", naglasio je Dakić.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svaki stanovnik u prosjeku proizvede jedan kilogram otpada svaki dan. To godišnje iznosi 365 kilograma po osobi. Ako tu cifru pomnožimo sa 75, što je prosječan životni vijek u BiH, vidjećemo da svaki stanovnik proizvede 27.375 kilograma otpada tijekom života. To je težina četiri velika afrička slona.

loading...