Žene iz sigurne kuće: 'Napokon smo mirno spavale'

sigurna kuća za žene

Jedan od najrasprostranjenijih problema kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini je nasilje u obitelji. Ranijih godina žene su uglavnom šutjele i trpjele nasilje čak i po 40 godina jer, uglavnom iz ekonomskih razloga, nisu imale mogućnosti napustiti muža i odlučiti se za sigurniji život, piše Dnevni avaz.

Posljednjih godina to se mijenja. Raste svijest u društvu kada je ovaj problem u pitanju, ali i žene postaju hrabrije jer im se kroz sigurne kuće i brojne nevladine organizacije koje djeluju pri ovim kućama omogućava da život nastavljaju izvan obitelji u kojoj su bile zlostavljane.
U BiH trenutno ima osam sigurnih kuća, od toga je pet u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj. Fondacija lokalne demokracije vodi jedinu sigurnu kuću u Sarajevskoj županiji.

Od osnivanja 2000. godine kroz kuću su prošle 1.954 osobe, od čega 693 žene, 930 djece i 331 djevojka.

Kapacitet Sigurne kuće je 35 osoba. Trenutno su smještene 33 osobe - 13 žena, 11 djece i devet djevojaka.

Kako je rekla za Dnevni avaz menadžerica ove ustanove Amra Muslić, sve koje su smještene su žrtve nasilja u obitelji, teškog nasilja, kombinacija psihofizičkog nasilja, a u nekoliko slučajeva i seksualnog.

"U većini slučajeva radi se o dvije ili tri vrste kombinacija. Prva faza najčešće je psihičko maltretiranje, pa fizičko, dođe i do ekonomskog ucjenjivanja, pa do seksualnog maltretiranja. Što se tiče maloljetnih osoba koje su u Sigurnoj kući, neke se nalaze u pratnji majke, a neke su žrtve roditelja", rekla je Muslić.

Imaju i sklonište za djevojke, žrtve incesta silovanja, obiteljskog nasilja i drugog oblika nasilja i u tom skloništu se nalaze žrtve. Imali su više slučajeva da su djevojke/djevojčice žrtve nasilja roditelja, oca ili očuha.
"Imamo slučaj gdje je djevojka/djevojčica žrtva nasilja majke, više slučajeva oca i treće osobe. Žene koje su ovdje osjećaju se sigurno, one nam kažu da su napokon mirno spavale. Legnu s mišlju da neće nitko doći i lupiti šakom o stol ili je udariti, ne očekuje nikoga pijanog. Njima to mnogo znači. Osjećaju sigurnost", dodala je Muslić.

Kazne za nasilnike su izuzetno blage, od tri do 10 mjeseci za nasilje nad ženama i djecom, dok je kazna za seksualno od tri do 10 godina za najekstremniji oblik.

Svaka druga žena u BiH žrtva je seksualnog, fizičkog ili ekonomskog nasilja. Prema nacionalnom istraživanju koje je provedeno u BiH, i velik broj djece izložen je zlostavljanju, s tim da se ne prijavi svako nasilje.

U centrima za socijalni rad urađeno je istraživanje o nasilju nad djecom i zaključeno je da je najmlađa žrtva imala svega devet, a najstarije dijete 17 godina.

Pet sigurnih kuća u Federaciji,tri u Republici Srpskoj, 1.954 žena smješteno u Sigurnu kuću u ŽS od 2000. godine, 11.000 poziva zaprimljeno na "SOS telefon" od 2004. godine.
Sigurna kuća u Sarajevu nalazi se na tajnoj lokaciji i pokrivena je kamerama. Čak su imali slučajeva da nasilnik sazna gdje je kuća i da dođe, ali osiguranje ga spriječi da bilo što uradi.

Uglavnom dođu i pitaju je li mu žena tu, plaču, mole za oprost. Znaju da ne mogu i ne smiju prići jer policija odmah reagira. Oni ne znaju je li im žena unutra, uglavnom se raspituju i traže ih.

Šta učiniti ako ste žrtva: Dostupni SOS telefoni, budite svjesni da niste krivi

Pozivi na SOS telefonske linije su besplatni i povjerljivi. SOS telefonska linija daje savjete, informacije te upućuje na službe za podršku obitelji, savjetovališta, policiju, pravnike i bolnice širom BiH za ljude koji dožive ili su doživjeli nasilje u obitelji.

Gender centar FBiH je uspostavio SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u obitelji na teritoriju Federacije BiH. SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender centar RS.

Iz ministarstava unutarnjih poslova ohrabruju prijave svakog oblika nasilja u obitelji te poručuju žrtvama nasilja da trebaju znati da nisu krivi za nasilje koje doživljavaju, da razgovaraju s nekim o tome šta se događa i da su krivica i stid na nasilniku. Preporučuju žrtvi i da dokumentira ozljede, a ukazuju i da nasilje u obitelji najviše pogađa djecu.

Mediji u Srbiji navode zastrašujuću brojku prema kojoj je od sredine 2017. godine, otkad je u primjeni izmijenjeni Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji, razmatrano čak 110.000 slučajeva nasilja u obitelji.

U Srbiji je u prethodnih deset godina ubijeno više od 320 žena u slučajevima obiteljskog ili partnerskog nasilja.
Prema službenim podacima policije Hrvatske, od 2003. godine, otkad je u primjeni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, svake je godine prijavljeno između 11.500 i 17.500 počinitelja, a broj žrtava se kreće između 14.500 i 22.200. U 64 do 71 posto slučajeva žrtve su žene, što ukazuje i da nasilje nad muškarcima nije zanemarivo.

Iz podataka policije se vidi i da se radi o zabrinjavajućem broju od 22 do 45 ubijenih žena godišnje. Njihovi sadašnji ili bivši partneri su počinitelji u 20 do čak 65 posto slučajeva.