Zastava s ljiljanima je više katolička nego muslimanska

Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine zvanično je obilježje od 4. veljače 1998.godine kada je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo aktuelnu zastavu jer se poslanici Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti oko nove zastave, a grb je usvojen sredinom svibnja 1998. godine.

Naime, zanimljivu priču o cijelom procesu nastanka i značenja aktuelne zastave i grba i njihovim elementima ispričao je profesor Zdravko Grebo.

Kako je kazao za bh. novinsku agenciju Patria, imao je priliku vidjeti prve printove prijedloga za novi grb i novu zastavu.

''Kao danas se sjećam, sve varijante su bile žuto-plave. Neke su bile horizontalne, pa veća plava crta, pa manja žuta. Na kraju je bio i ovaj prijedlog koji danas imamo kao službeni grb i zastavu BiH. Ne republike, nego BiH kako se ona zove nakon Daytona. A to je ovaj stilizovani žuti trokut, što bi trebalo biti kao grafički očišćeni prostor teritorije BiH. Imamo ovo plavo dno i ta dva polja dijele ove bijele zvijezde'', kaže Grebo za NAP.

Grebo je dodao i da kao legalist prihvaća i poštuje grb i zastavu svoje zemlje, himnu bez teksta što je popriličan presedan, ali da ne postoji emocionalna povezanost.

''Nikad mi niko neće objasniti zašto je zastava s ljiljanima, koja ima svoje korijene u srednjovjekovnoj Bosni, bilo kome smetala. Ako su ljiljani bilo kakvi simboli, onda su više katolički, nego muslimanski, odnosno anžuinski. Apsolutno nisu muslimanski simboli, ako su ikakvi simboli, to su anžuinski ljiljani koji postoje u heraldici'', kazao je Grebo za NAP.

On kaže da u svom kabinetu pored trenutno grba, ima i zastavu s ljiljanima.

''Zastava s ljiljanima ima temelj, cijela heraldika, franjevački grbovnik to se može vidjeti. Grb koji smo imali s mačem i šest ljiljana, to je bio grb koji se veže za kralja Tvrtka. A pravi bosanski grb, koji se može naći u grbovniku ima bordo podlogu s krunom i ruku savijenu u laktu'', kazao je Grebo.