Zahtjev BiH za članstvo u EU pod upitnikom

Dragan Čović
...donesena 17. prosinca prošle godine i ona je odmah proglašena povijesnom.

Gluhi telefoni

Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, preksinoć je ovu odluku „zakovao" - priopćio je da promjene roka neće biti, da je donesena na osnovu informacija i podataka Vijeća ministara, da svi moraju preuzeti obaveze, prilagoditi se zadanom roku i da ne dolazi u obzir traženje izgovora i prolongiranja iz tehničkih razloga.
Siječanj uvelike odmiče i kako stvari stoje nad podnošenjem kredibilne, a to znači vjerodostojne aplikacije Europskoj uniji stoji golemi upitnik koji iz dana u dan postaje sve veći! Iz Vijeća ministara poručili su da zahtjev neće biti podnesen u siječnju, taj rok ne uvažava ni Vlada Republike Srpske, a Vlada Federacije još se ne oglašava.
Još uvijek nije jasno je li uopće preciziran mehanizam koordinacije bez čega BiH ne može podnijeti aplikaciju - EU hoće razgovarati, pregovarati i dogovarati samo s državom koja ima jednu adresu i zajednički glas.
Iz svega što se događa nije teško dokučiti da najviše državne institucije međusobno razgovaraju „gluhim telefonima", a takva je izgleda i komunikacija između državnih i entitetskih institucija. O čemu se radi?
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović najavljivao je podnošenje aplikacije u prošlom mjesecu da bi konačni stav kolektivnog šefa države bio da će zahtjev otići Vijeću Europske unije u Bruxelles do kraja ovog mjeseca. Međutim, prvo je Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa izrazio sumnju da će posao biti završen do kraja siječnja i dodao da će zahtjev za članstvo u EU sigurno biti upućen u prvih šest ovogodišnjih mjeseci.
- Iz Bruxellesa nam na neki način poručuju da sačekamo i da s njima sve koordiniramo. Adaptacija i prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je u prvom planu - objasnio je Šarović.
Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara, također ne vjeruje da će zahtjev biti podnesen u siječnju „ ali sigurno hoće u idućih nekoliko mjeseci".

Poruke iz Bruxellesa

- Najvažnije je da našu aplikaciju pripremimo tako da odmah bude razmotrena i usvojena - smatra Zvizdić i dodaje: „U ovom trenutku fokusirani smo na postizanje dogovora s Europskom unijom i da on bude zadovoljavajući i za BiH i za EU".
Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske, je najdirektnija - zahtjev neće biti podnesen u siječnju:
- Nikada se aplikacija ne podnosi ako sa sigurnošću znate da je druga strana, u ovom slučaju to je Europska unija, odnosno sve njene članice, neće uzeti u ozbiljno razmatranje.
Cvijanović ide i dalje i otkriva da je u međuvremenu EU preko svojih predstavnika počela nagovarati bh. dužnosnike da ne trebaju insistirati na podnošenju aplikacije jer uspjeh BiH nije toliko veliki kao što se pokušava predstaviti.
Ostala su još 23 dana do isteka roka i sve je moguće pa i da zahtjev bude upućen tek „reda radi". EU zahtijeva kredibilnu aplikaciju i teško je povjerovati da će ovog puta Bosni i Hercegovini progledati kroz prste što bi moglo rezultirati negativnim mišljenjem ako aplikacija nije vjerodostojna.
Prema važećoj proceduri, aplikacija ja pismo koje šef države ili vlade upućuje Vijeću Europske unije u kojem se navodi da zemlja hoće postati punopravna članica EU-a i da će slijediti sve njene ciljeve. Zahtjev se prosljeđuje Europskom vijeću sastavljenom od šefova vlada država članica EU koje treba dati svoje mišljenje. Mišljenje mora dati i Europska komisija koja izrađuje takozvani avis o sposobnosti države za članstvo na osnovu upitnika koje BiH mora popuniti.
Ne treba zaboraviti da je i dalje uvjet za kandidatski status BiH provođenje presude „Sejdić-Finci" kako bi se uklonila diskriminacija građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Naime, i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU-om, a stupio je na snagu 1. lipnja prošle godine, zahtijeva striktno poštivanje Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

DL