FOTO  Za popis 21,5 milijuna eura

 Predloženim zakonom utvrđeno je da će popis biti proveden od 1. do 15. travnja 2011. godine.

Popis je jedna od najsloženijih statističkih aktivnosti koja zahtijeva velik novac, posebnu organizaciju za pripremu i provođenje popisa. Popis stanovništva uvjet je za europske integracije, jer EU neće primiti ni jednu državu u svoje članstvo, a da se ne zna koliko ona ima stanovnika.

Cilj je svakog popisa da se osiguraju neophodni podaci o stanovništvu, njihovu broju, teritorijalom rasporedu i sastavu. U podatke o stanovništvu prilikom popisa, uz osnovne osobne podatke, bit će uključeni i državljanstvo, etnička/nacionalna pripadnost, materinski jezik, vjera, invalidnost, informacije o zaposlenosti, mjesto stalnog boravka, podaci u vezi s izbjegličkim ili statusom raseljenih, kao i pitanje o tome imaju li takve osobe namjeru vratiti se u mjesto odakle su raseljeni.

Za provođenje zakona od 2009. do 2013. godine bit će nužno osigurati 21,5 milijuna eura, od čega najviše u 2011. godini, 16 milijuna eura. Kako je priopćeno iz Europske komisije (EC), ona je suglasna s BiH da Međunarodna monitoring operacija (IMO) treba osigurati sve da se popis obavi prema međunarodnim standardima i procedurama.

Na početnom sastanku koji je IMO održao u Sarajevu dogovoreno je da će Eurostat, statistički ured EC, voditi proces i predsjedati odborom IMO. EC će financirati veći dio troškova tih aktivnosti koji iznose oko 700 tisuća eura.

EC također podsjeća vlasti u BiH da je krajnje vrijeme da se usvoji zakon o popisu stanovništva, bez čega je nemoguće obaviti popis, a koji bi, međutim, uskoro mogao biti novi izvor krize u odnosima vladajućih političkih stranaka.  

Jer, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godini, prema kojemu bi primjena rezultata popisa trebala početi od izbora 2014. godine.

Međutim, zakon je utvrđen preglasavanjem bošnjačkih ministara u Vijeću tako da je teško vjerovati da će u Parlamentu BiH dobiti potporu bošnjačkih zastupnika.

Bošnjačke stranke inzistiraju da se prilikom popisa građani ne izjašnjavaju o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, budući da bi takav popis, kako ističu, bio legalizacija etničkog čišćenja počinjenog tijekom rata u BiH