Većina vozača i suvozača u BiH se ne veže, niti osigurava djecu

Istraživanje je provedeno u većim gradovima Federaciji BiH, kao i na ulazima i izlazima (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać)

U okviru kampanje "Veži se, sigurnosni pojas spašava život" koju je Bosanskohercegovački auto moto-moto klub (BIHAMK) realizirao na 33 lokacije u Federaciji BiH u cilju podizanja svijesti o značaju korištenja sigurnosnog pojasa i dječijih autosjedalica u vožnji, podijeljeno je 50.000 prigodnih informativno-edukativnih letaka, a na najslušanijim radio stanicama emitirani su prigodni radio džinglovi.

Prije realizacije kampanje provedeno je istraživanja o tome u kojoj mjeri vozači i putnici tokom vožnje koriste sigurnosne pojaseve i sigurnosne autosjedalice. Istraživanje je provedeno u većim gradovima Federaciji BiH, kao i na ulazima i izlazima (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać), priopćeno je iz BIHAMK-a.

Neposrednim opažanjem i metodom slučajnog uzorka prikupljeni su podaci o upotrebi sigurnosnog pojasa za vozače i ostale putnike u vozilu, kao i uporabi sigurnosne sjedalice za 9.702 vozila u naselju i 5.303 vozila van naselja.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina vozača kao i suvozača ne koristi sigurnosni pojas.

Kada su vozači u pitanju, uočeno je da je procenat korištenja sigurnosnih pojaseva manji u naselju (25,6 posto) u odnosu na otvorenu cestu (37 posto) što ukazuje da je stav o brzinama dominantan faktor koji izravno utiče na stupanj korištenja sigurnosnog pojasa među vozačima.

U ukupnom uzorku opaženih suvozača (u naselju 3855, van naselja 2334), uključujući i djecu u toj ulozi, u naselju je uočeno da je samo njih 23,4 posto koristilo sigurnosni pojas, a 76,6 posto je bilo bez sigurnosnog pojasa tokom vožnje. Kao i kod vozača, stupanj korištenja sigurnosnih pojaseva van naselja znatno je veći i iznosi 34 posto.

Najlošije stanje evidentirano je u pogledu korištenja pojaseva na zadnjem sjedištu: samo oko jedan posto posmatranih putnika na zadnjem sjedištu koristilo je sigurnosni pojas nasuprot njih oko 99 posto koji nisu koristili sigurnosni pojas tijekom vožnje.

Stoga se sa sigurnošću može zaključiti da uopće ne postoji opredjeljenost za korištenje sigurnosnog pojasa na zadnjem sjedištu, bez obzira da li se radi o vožnji u naselju ili van naselja.

U uvjetima gradske vožnje samo 42 posto djece je koristilo sigurnosni pojas ili bilo ispravno vezano u dječijem sjedištu tijekom vožnje, nasuprot njih 58 posto koji nisu bili vezani.

Još je lošija situacija u pogledu korištenja sigurnosnih autosjedalica u uvjetima vangradske vožnje, kad su brzine kretanja vozila veće i mogućnost preživljavanja u slučaju prometne nesreće znatno manja.

Naime, procenat pravilne uporabe autosjedalice iznosi samo 25 posto, što znači da troje od četvero djece tijekom vožnje nije vezano u autosjedalici.

Za razliku od vozača, kod kojih je stupanj korištenja sigurnosnog pojasa veći na cestama van naselja, a manji na cestama u naselju, kod korištenja dječijih autosjedalica to nije slučaj, naprotiv, u ovom slučaju faktor brzine ima posve suprotan efekat na ponašanje roditelja.

Generalno se može zaključiti da je stupanj uporabe sigurnosnog pojasa u FBIH neprihvatljivo nizak te da vozači i putnici u vozilu nisu svjesni opasnosti koju predstavlja nevezan putnik u vozilu.

Po završetku kampanje "Veži se - sigurnosni pojas spašava život" nije došlo do povećanja stupnja uporabe sigurnosnog pojasa u željenom procentu.

Naprotiv, kod putnika na zadnjem sjedištu stepen korištenja pojasa je manji nego prije provođenja kampanje te je više nego očigledno da je izostao pozitivni efekat kampanje i da je evidentna potreba realizacije znatno intenzivnije kampanje, navodi se u priopćenju.

Oslobodjenje.ba