Valentin Intzko, poljoprivreda i kandžija

U razgovoru sa voditeljicom ove TV kuće iznio je nekoliko zanimljivih pojedinosti o stanju u regiji i dao naslutiti koje će to smjernice u odnosu na BiH imati EU i kako on osobno gleda na trenutno stanje u regiji.

Visoki predstavnik smatra da stanje u regiji nikad nije bilo bolje u posljednjih 20 godina a kao fakt za to navodi nedavne Tadićeve i Josipovićeve posjete BiH odnosno RS što je prvi put u kratkoj povijesti sprovedeno od nekog hrvatskog ali i srbijanskog vodećeg političara.

Ono što je upalo u oči i uši u ovome vrlo zanimljivom intervjuu, u kojem se Intzko naročito raspričao, je pozitivan i naglašavajući stav o RS.

Intzko je nekoliko puta ponovio da nikakva opasnost RS-u neprijeti i da Dodikova Vlada netreba stalno imati taj nekakav obrambeni gard u BiH.

Intzko navodi doslovno da pravoslavlje u BiH nije ugroženo i da bi on bio prvi kada bi se takvo što dovelo u pitanje koji bi promptno reagirao u zaštitu istoga.

Nemožemo se oteti dojmu da je cijelo vrijeme intervjua Intzko pretjerao sa pozitivnim stavovima o RS-u.

Intzko smatra da je struktura institucija vlasti RS vrlo solidno organizirana, sa malim aparatom i učinkovita (?!), te da on ima informacije da je poduzetnički duh trenutno lakše sprovesti u RS nego u Federaciji.

Pohvalio je Intzko prometni fakultet u Doboju gdje su zaposlene sve nacionalnosti i koji je na zavidnom nivou(?!).

Naveo je Intzko potrebu za boljom organizacijom posla u BiH te navodi tvrtku Prevent iz Sarajeva i Visokog koja ima potrebu za 2000 junećih koža dnevno u proizvodnji presvlaka i unutarnjeg interijera za VW i Audi a trenutno se u BiH može nabaviti najviše 300 koža dnevno.

Valentin Intzko je još naveo da za njim u Sarajevu dovikuju na ulici da uzme kandžiju u ruke tj. da koristi Bonnske ovlasti.Intzko kaže kako nije isprva znao što je kandžija a kada su mu objasnili da je to bič sa metalnim završetkom onda je shvatio o čemu se radi.

Kako je „kandžija“ na Balkanu uvijek bila jedino sredstvo urazumljivanja i istjerivanja pravde pucala je ona preko leđa i prečesto u BiH a teroristi su se slavili kao heroji u BiH (to Intzkov narod najbolje zna).

Intzko navodi da Bonske ovlasti u BiH nisu dale očekivani rezultat premda je smijenjeno oko 190 političara u BiH.

On navodi da će EU sve manje sprovoditi takva rješenja i da on nema namjeru koristiti drastične metode za mijenjanje političke situacije u BiH te da je narod taj koji će morati sam mijenjati na izborima političke prilike u BiH.

Valentin Intzko je dao zanimljiv podatak da će poljoprivreda biti važan čimbenik u BiH kao što je to i u EU i da se na nju troši 42% proračuna EU.

Prema njemu ovo će strateški biti vrlo važno ministarstvo u BiH.

Zanimljivo je da je uvijek kao središnjice oko podjele institucija vlasti u BiH navodio Sarajevo i B.Luku pa i istočno Sarajevo a nikada npr.Mostar,Posavinu,srednju Bosnu i sl.te da je njemu navodno svejedno gdje će što biti ali da je bitno da je „kolač“ u BiH velik jer se tek onda može podjeliti svima a ako je on mal onda za nikoga neće biti ništa.

I ono što je za nas Hrvate bitno Intzko navodi da bombastičnih promjena Ustava i stanja u BiH neće biti(?!) osim nekih kozmetičkih izmjena.

Treba li ovo da dodatno zabrine Hrvate u BiH?

Hrvati dali ste od Srba u ovih 20 godina naučili nešto o „politici“?

Srbi imaju Republiku Srpsku (kako to gordo zvuči) u BiH, Intzko im hvali regije i institucije vlasti a Hrvati kojima su ukinuli Republiku čeprkaju za osnovnim pravima u Federaciji nakon 20 istih tih godina kada im je„dijaspora“ morala potpisati Daytonsku kapitulaciju.

Zašto stavljamo u kontekst Hrvatsku kao dijasporu BiH Hrvata?!

To je najnovija „šaljiva“ izjava Vesne Pusić (intervju danas 09.06.2010. „1 na 1“ TV Kapital Network) o tome gdje su korijeni Hrvata iz ovog regiona.

Uz to nije propustila istaći i da su im domovnice dijeljene šakom i kapom te da oni najčešće glasuju „iz inata ili rezigriranosti“ a pogotovo što ne plaćaju davanja matici po njoj nije pošteno da glasuju na dosadašnji način.

Neiskrenoj politici na ovim prostorima nikad kraja.

I na kraju svi znamo onu „narodnu“ činjenicu:dok jedemo trešnje iz zdjele uvijek kao nešto biramo a na kraju sve trešnje bivaju pojedene.

Juraj Marić/posavski-obzor.info