U Potočarima danas pokop srebreničkih žrtava

Milorad Dodik
Tisuće ljudi pristižu u od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu kako bi tamo sudjelovali u obilježavaju 21. obljetnice genocida što su ga nad Bošnjacima počinile vojska i policija bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća muškaraca, dječaka i žena. Kolone autobusa i osobnih vozila ispunile su prilazne ceste prema tom gradu u istočnoj Bosni a organizatori očekuju više od dvadeset tisuća sudionika. Policijske snage pojačano osiguravaju ovogodišnji skup kako bi se izbjegli bilo kakvi izgredi.

Nakon komemoracije najavljene za 11 sati na kojoj bi trebali govoriti predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović j sudac Theodor Meron, predsjednik Rezidualnog mehanizma za međunarodne sudove Ujedinjenih naroda uslijedit će pokop 127 žrtava identificiranih u proteklih godinu dana nakon ekshumacije iz neke od masovnih grobnica.

Skeletni ostaci žrtava pronađeni u masovnim grobnicama, koji su identificirani u proteklih godinu dana, u subotu su prevezeni u Srebrenicu iz mrtvačnice u Visokom, a na tom putu, kao i svake godine, kolona vozila zaustavila se u Sarajevu, gdje je ubijenima odana počast. Najmlađa žrtva koja će danas biti pokopana je dječak Avdija Memić, koji je u vrijeme kada je ubijen imao tek četrnaest godina. Uz njega će biti pokopano još jedanaest dječaka koji su 1995. bili mlađi od 18 godina, a najstarija žrtva koja će biti pokopana tada je imala 77 godina.

Na groblju unutar srebreničkog memorijalnog kompleksa do sada su pokopane 6.302 žrtve genocida, a posmrtni ostaci njih još 230 pokopani su na drugim, manjim grobljima po istočnoj Bosni. Pripadnici postrojbi vojske i policije bosanskih Srba su, nakon pada srebreničke enklave, pobili više od osam tisuća osoba, a za posmrtnim ostacima više od tisuću žrtava još uvijek se traga. Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska predsjednica
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uoči obilježavanja 21. obljetnice, poručila je da će genocid u Srebrenici ostati »trajna mrlja europske i svjetske politike«.

- Vjerujem da će svi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni, poručila je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz hrvatska predsjednica, koja je prošle godine osobno sudjelovala na srebreničkoj komemoraciji.

Organizatori ove godine u Srebrenici očekuju uglavnom izaslanstva na ministarskoj razini, a kao posebno važan gost najavljen je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu. Potvrđeno je da će u Srebrenicu doći i Theodor Meron, dugogodišnji sudac i predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i aktualni predsjednik Rezidualnog mehanizma Ujedinjenih naroda za međunarodne kaznene sudove.

Pripreme za ovogodišnju komemoraciju u Srebrenici ponovo su obilježili prijepori o karakteru zločina koji su počinjeni 1995. godine. Vlasti Republike Srpske, kao i Srbije, već godinama odbijaju prihvatiti kvalifikaciju genocida u Srebrenici, iako je ona potvrđena u presudama ICTY-a kao i u onoj Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid. Bio je to povod odboru za organiziranje ovogodišnje komemoracije da odluči da 11. srpnja u Potočare nije dobro došao nitko od predstavnika vlasti Srbije sve dok ta zemlja ne prihvati i javno ne prizna činjenicu da je nad Bošnjacima Srebrenice počinjen genocid.

Optužbe iz Beograda
Iz Beograda su uslijedile optužbe za politizaciju srebreničke komemoracije, kao i podsjećanje na činjenicu da je u Potočarima 11. srpnja 2015. godine fizički napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić, za što do danas nitko nije odgovarao. Srebrenički načelnik Ćamil Duraković odgovorio je pak da je upravo Vučić taj koji je iznevjerio očekivanja članova obitelji ubijenih Srebreničana koji su se nadali da bi on mogao donijeti zaokret u srbijanskoj politici, no od toga ni prošle godine niti do danas nije bilo ništa.

- Na kraju se sve pretvorilo u jedan cirkus »tko je gađao Vučića kamenom«, a onih 175 tabuta (lijesova), posmrtnih ostataka koji su taj dan trebali biti ukopani, ostali su zaboravljeni, kazao je Vučić u intervjuu za sarajevski tjednik Dani.

Ogorčeni protivnik priznavanja sudski potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici ostao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji na komemoraciji u Potočarima nije bio već godinama, a po pravilu tamo šalje tek izaslanstva na razini nekoga od ministara u entitetskoj vladi.
U intervjuu, kojega su u petak objavile beogradske Večernje novosti, on je ustvrdio da je pravi cilj Bošnjaka da za genocid u Srebrenici optuže sve Srbe pa stoga, sugerira Dodik, i inzistiraju na počinjenju genocida.

- Ništa njima (Bošnjacima) nije dovoljno. Jedino žele čuti od Beograda da je u Srebrenici bio genocid, a to nikada neće čuti, izjavio je Dodik.

Povod za presedan
Poruke iz Srebrenice upućene Beogradu ove su godine bile povodom i za presedan kojega je uveo ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, zabranivši djelatnicima ministarstva kojemu je na čelu sudjelovanje u pripremama za komemoraciju 11. srpnja. Pravdao je to tvrdnjom da je organizacijski odbor iz Srebrenice neprijateljskim porukama prema Srbiji doveo u pitanje dobre odnose s tom zemljom što je, po ocjeni Crnadka, ugrožavanje temeljenih prioriteta vanjske politike BiH, koja bi morala imati odlične odnose sa svim susjedima. Naknadno je pojasnio da bilo tko od zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova može ići u Srebrenicu, ako to želi, no isključivo privatno.

Ovakva odluka ministra vanjskih poslova BiH za predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegvića bila je iznenađujuća. On je kazao da Crnadak pokušava privatizirati ministarstvo kojemu je na čelu, što je nedopustivo.

- Komemoracija i dženaza (sprovod) prilika su da se iskaže osobni i državni pijetet prema žrtvama, a ne da se, poput ministra Crnadka, ulazi u prepirke s organizacijskim odborom, poručio je Izetbegović.

Cijela priča epilog bi trebala imati nakon komemoracije, jer je zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu BiH Sadik Ahmetović, i sam Srebreničanin, najavio da će zbog svega pokrenuti postupak za smjenu ministra vanjskih poslova. Sam Crnadak od toga ne strahuje.

- To je besmisleno, no svaki zastupnik ima pravo pokretati inicijative, kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije, koji čvrsto inzistira na donesenoj zabrani.

Hina