Tko su kandidati za hrvatskog člana Predsjedništva na predstojećim izborima!?

Uz te stranke moguće je i da kandidata za hrvatskog člana kolektivnog šefa države istaknu SDP i Demokratska fronta  Željka Komšića, koje su, također, prijavile sudjelovanje u utci za „državni vrh“, prenosi  Hrvatski medijski servis(HMS).

Na listi neovisnih kandidata nema pretendenata za hrvatsku stolicu u bh.

Kako nije implementirana presuda u predmetu „Sejdić- Finci“ u Ustav i Izborni zakon BiH, pripadnici nacionalnih  manjina neće se moći kandidirati za izbor u Predsjedništvo BiH. Na snazi je sustav prema kojem se biraju tri člana Predsjedništva, jedan „iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske i 2 iz Federacije BiH, jedan iz reda hrvatskog i jedan iz reda bošnjačkog naroda“.

Kako je Federacija BiH jedna izborna jedinica za izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, u kojoj su Bošnjaci više nego trostruko brojnijih od Hrvata i dalje postoji mogućnost da bošnjački birači izaberu Hrvata „po svojoj mjeri“, te da, ponovo,  bude nadglasana izborna volja građana hrvatske nacionalnosti.

To se, podsjetimo dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine kada je kandidat SDP-a Željko Komšić većinom glasova Bošnjaka izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Komšić se ne može ponovo kandidirati
Prema ustavnim i izbornim odredbama nakon dva uzastopna izbora u Predsjedništvo BiH , kandidat se ne može ponovo kandidirati. Demokratska fronta, ne može, dakle ,ponovo kandidirati svog šefa za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Osim Komšića Demokratska fronta nema u svojim redovima ni jedno poznato ime, pa time ni velike izglede da kandidirajući nekog od svojih članova ova stranka dobije nasljednika svog šefa na poziciji hrvatskog, kao ni bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Kukić se nameće
No, DF će sigurno istaći kandidata budući je stavila „križić“na svojoj prijavi za izbore dostavljenoj Središnjem izbornom povjerenstvu. Kako sarajevski akademik Slavo Kukić, nakon što ga je SDP „potrošio pa odbacio“, u svojim medijskim istupima sada napadno hvali Komšića, nije isključeno da Komšić kandidira upravo Kukića za poziciju svog nasljednika. Uostalom Kukić je nedavno i sam potvrdio kako će se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH „ispred neke političke stranke ili kao neovisni kandidat“, ako se za tu poziciju kandidira i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kako bi ga kako je rekao pobijedio „prsa u prsa“.

Kako se Kukić nije kandidirao kao neovisni kandidat, ostala je samo ova druga solucija -da bude kandidat DF-a. U tom slučaju ne bi se vodila borba prsa u prsa, kako tvrdi Kukić, jer bi Čović, nesumnjivo, dobio apsolutnu većinu glasova hrvatskih birača, dok Kukić može računati samo na glasove Bošnjaka nakolonjenih Komšiću, uz mogućnost da dobije i po koji hrvatski glas.

Lidija Korać ili Domazet
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija do sada nije ima hrabrosti okušati se u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a nakon katastrofalnih rezulatata vladavine njegove stranke i „Platforme“, kuraži da ukrsti koplja s Izetbegovićem, Radončićem i Cerićem imat će još manje. Zato je vjerojatnije da SDP ponovo pokuša „oteti“ hrvatsku poziciju u državnom vrhu bošnjačkim glasovima. Špekulira se kako bi Lagumdžijin SDP mogao za člana Predsjedništva BiH kandidirati Lidiju Korać ili profesora Antu Domazeta.

Jurišićeve i Raguževe šanse
HSP i HDZ 1990., također, su najavili kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva. Iako imena kandidata nisu objavili s gotovo stopostotnom sigurnošću može se tvrditi kako će kandidat HSP-a biti predsjednik ove stranke Zvonko Jurišić. Njegovi izgledi da bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedaki su šansama da BiH ove godine postane članicom EU. Kandidat „Devedesetke“ sasvim je izvijesno bit će predsjednik ove stranke Martin Raguž. Kao kandidat koalicije „HDZ 1990- HSP-a“ Raguž je na prošlim izborima dobio oko 60. 000 glasova. No, Raguževe šanse da ostvari toliki broj glasova hrvatskih birača znatno su smanjene, nakon što su „Devedesetku“ napustili brojni istaknuti dužnosnici.

Koga će kandidirati HDZ BiH
Nema sumnje kako će i na ovim izborima najveći broj građana hrvatske nacionalnosti glasati za  kandidata HDZ BiH, kojem je u posljednje četiri godine, dodatno porastao rejting među bh Hrvatima, što je dijelom  zasluga i politike majorizacije Hrvata koju provodi SDP sa svojim satelitima.

Kandidatkinja ove stranke na prošlim izborima Borjana Krišto osvojila je više od 100 tisuća glasova, ili većinu među hrvatskim biračima, a kandidira li je HDZ BiH ponovo njezin rezulat pratit će rezulat HDZ BiH. Osim Borjane Krišto HDZ BiH mogao bi kandidirati još nekoliko svojih uglednih dužnosnika koji mogu ostvariti izborni rezultat  jednak ili bolji od dopredsjednice ove stranke kao što su Nikola Lovrinović, Dragan Vrankić, Marinko Ćavara,…

Nema sumnje kako bi najveći broj glasova za Predsjedništvo BiH, HDZ BiH ostvario ukoliko bi se za „državni vrh“  kandidirao njezin lider Dragan Čović. No, on kaže kako nije posebno zainteresiran za tu funkciju na kojoj je već bio. No, mogućnost da Čović, pak, bude kandidat HDZ BiH za državno predsjedništvo , ne treba odbacivat.